Svaka nacija diljem svijeta ima svoju politiku prema drogama – od onih koji zauzimaju tvrd stav da kažnjavaju kupce i prodavače pa sve do onih koji potpuno ignoriraju uzgoj nedopuštenih supstanci. Politika droga općenito je osmišljena da manipulira ponudom i potražnjom nedopuštenih droga unutar zemlje. Vlade uvode kaznene kazne za korisnike kako bi smanjili potražnju, kao i poduzimanje mjera kako bi se spriječilo da tvari uđu u ruke prodavača kako bi se smanjila ponuda. Tipični primjeri politike o drogama su zabrana, dekriminalizacija i legalizacija.
Prohibicija je popularna politika droga u razvijenim zemljama koja uvodi kaznene kazne za korisnike, prodavače ili oboje. Takve kaznene kazne imaju za cilj smanjiti potražnju kroz sve veći strah od uhićenja zbog posjedovanja droge kod potencijalnih korisnika. Također može imati namjeravani učinak smanjenja ponude uvođenjem oštrih kaznenih kazni za prodavače, čineći prodaju nedopuštenih supstanci manje privlačnim zanimanjem. Ljudi koji podržavaju prohibitivnu politiku o drogama smatraju da ona šalje poruku od vlade da se korištenje nedopuštenih supstanci ne smije odobravati u društvu. Međutim, kritičari ističu da je praktični učinak stvaranje crnog tržišta za tvari, što rezultira većim nasiljem nego što bi se inače dogodilo.
S druge strane ograde od politike zabrane droga je legalizacija. Zagovornici potpune legalizacije nedopuštenih supstanci tvrde da kaznene kazne malo doprinose smanjenju potražnje ili ponude droga, a ne čine ništa osim što prodaju nedopuštenih supstanci profitabilnom putem organiziranog kriminala. Argument za legalizaciju kao politiku droga je da vlada može regulirati kupnju takvih droga i oporezovati ih na isti način na koji su alkohol i nikotin regulirani u razvijenim zemljama. Kritičari ovog pristupa tvrde da bi on učinio tvari dostupnijim ranjivim osobama poput djece.
Između ovih krajnosti, postoje različite mjere politike o drogama koje vlade mogu poduzeti kako bi kontrolirale ponudu i potražnju droga. Koncept dekriminalizacije, koji bi eliminirao kaznene kazne za posjedovanje, ali bi droga ostala ilegalna, vrlo je popularan u mnogim krugovima. Zajedno s konceptom dekriminalizacije često je ideja da se problemi s drogom praktički tretiraju kao medicinski problem i rad s ovisnicima kako bi im se pomoglo da eliminiraju svoju naviku, a ne da ih se stavi u zatvor. Vlade često primjenjuju mnoge druge mjere osmišljene za ublažavanje učinaka uporabe droga, kao što je program zamjene igala, koji ovisnicima daje čiste igle i smanjuje širenje bolesti povezanih s drogom.