Radni listovi za artikulaciju su materijali za učenje koje prvenstveno koriste logopedi kako bi pomogli djeci i odraslima koji imaju govorne poremećaje da nauče izgovarati pojedinačne glasove, mješavine i riječi. Ovisno o dobi pojedinca koji prima usluge logopedske terapije, radni listovi za artikulaciju mogu sadržavati samo slike; slova ili riječi sa slikama; ili samo riječi ili mješavine slova, kao što su “bl” i “tr”. Ponekad logopedi uključuju artikulacijske kartice u logopedske igre kako bi ojačali učenje i fonološku svijest istovremeno sa zabavnom aktivnošću.
Logopedi rutinski procjenjuju komunikacijske potrebe svojih klijenata i sukladno tome prilagođavaju terapijske sesije. Kada logoped identificira poremećaje govora koji utječu na sposobnost pojedinca da izgovara zvukove, terapeut bira odgovarajuće artikulacijske aktivnosti, koje mogu uključivati logopedske igre koje koriste artikulacijske kartice ili igre izgovora koje koriste artikulacijske radne listove. Povećanje fonološke svijesti pojedinca – sposobnost prepoznavanja, identificiranja i rukovanja glasovima govora – primarni je cilj artikulacijskih radnih listova.
Poremećaji artikulacije koji utječu na sposobnost pojedinca da izgovara riječi mogu proizaći iz poremećaja receptivnog ili ekspresivnog jezika, ili oboje. Poremećaj receptivnog jezika narušava sposobnost pojedinca da čuje, obrađuje i razumije izgovorene riječi, a poremećaj izražajnog jezika ograničava sposobnost pojedinca da govori i prenosi riječi u njihovom odgovarajućem kontekstu. Nedostatak fonološke svijesti obično pogađa i receptivna i ekspresivna područja komunikacije. Ako pojedinac prvo ne prepozna određene glasove govora, neće moći uspješno oblikovati riječi za komunikaciju s drugima. Radni listovi za artikulaciju mogu se baviti i receptivnom i ekspresivnom stranom jezika pomažući pojedincima da prvo prepoznaju i izgovore glasove govora, umjesto da se bave značenjima riječi.
Varijacije specifičnih komunikacijskih poremećaja su brojne, a nekoliko je relevantnih i primjerenih s obzirom na vrijednost artikulacijskih radnih listova. Najčešći poremećaji artikulacije utječu na izgovaranje glasova ili riječi, posebice izostavljanja, brisanja, promjene i dodavanja glasova ili slova. Dijete koje ima poremećaj artikulacije, na primjer, moglo bi reći “wike” za “sviđa mi se” ili “ghetti” za “špagete”. Artikulacijske aktivnosti za ovo dijete stoga mogu uključivati radne listove ili kartice sa slikama i riječima koje počinju na “l” ili mješavine kao što su “bl” i “pl” kako bi se pružila praksa izgovora za taj zvuk. Kako bi riješio problem izostavljanja ili brisanja početnih slogova, logoped može odabrati logopedsku igru s višesložnim riječima, kao što su “banana” i “špageti”, kako bi pomogao djetetu da prepozna i uvježba izgovaranje cijelih riječi.