Antivirusni lijekovi su vrlo moćni lijekovi koji ubijaju viruse i sprječavaju njihov rast i širenje. Često se koriste protiv Epstein-Barr, virusa humane imunodeficijencije (HIV), citomegalovirusa i herpesa. Antivirusna sredstva se također koriste u borbi protiv gripe, uključujući H1N1 ili svinjsku gripu.
Teže je razviti lijekove za borbu protiv virusnih infekcija jer virusi žive unutar stanica u tijelu. Mnogo puta imunološki sustav ne može otkriti i boriti se protiv ovih infekcija. Ozbiljne virusne infekcije, poput HIV-a i teških slučajeva gripe, često su smrtonosne. Antivirusni lijekovi mogu pomoći u liječenju pacijenata s nekim virusima i pomoći drugima sa smrtonosnim bolestima, kao što je HIV, da žive dulje i kvalitetnije.
Antivirusna sredstva mogu se primijeniti na nekoliko različitih načina. Većina antivirusnih lijekova primjenjuje se oralno u obliku tableta, tableta ili tekućine ili kao inhalacijski lijek. Hospitalizirani pacijenti često primaju antivirusne lijekove intravenozno putem IV linije, što omogućuje da lijek brže uđe u krvotok.
Ovi lijekovi su najučinkovitiji kada se daju ubrzo nakon što se pacijent razboli ili mu je dijagnosticirana virusna infekcija. Iako antivirusna sredstva ne liječe većinu virusa, mogu ubrzati proces oporavka i učiniti simptome blažim. Ponekad se antivirusni lijekovi daju ljudima koji nisu bolesni ako su bili ili će biti izloženi osobi s vrlo zaraznom virusnom infekcijom, kao što je gripa. Oko 70 do 90 posto ljudi koji uzimaju antivirusne lijekove za prevenciju gripe ne oboli.
Najčešće nuspojave antivirusnih lijekova su gastrointestinalni problemi, problemi sa sinusima i glavobolja. Većina antivirusnih lijekova sigurna je za primjenu u djece i trudnica. Djeca, trudnice i starije osobe mogu imati velike koristi od antivirusnih lijekova jer imaju veći rizik od razvoja teških simptoma i komplikacija kao posljedica infekcije.
Neki virusi su otporni na antivirusne lijekove, što čini daljnja istraživanja i razvoj lijekova potrebnim za stvaranje i otkrivanje novih lijekova koji se mogu učinkovito boriti protiv njih. Mnoge zemlje stvaraju zalihe antivirusnih lijekova tako da imaju dovoljno pri ruci za liječenje najpotrebitijih i onih koji su najugroženiji u slučaju pandemije.
Antivirusni lijekovi koji se daju za akutna zdravstvena stanja, kao što je gripa, obično se uzimaju pet do sedam dana kako bi se poboljšali simptomi i skratio tijek bolesti. Bolesnici s kroničnim stanjima koja nemaju lijeka mogu biti na antivirusnim lijekovima mjesecima, godinama ili čak trajno kako bi im pomogli u smanjenju simptoma i poboljšanju kvalitete života. Osobe s kroničnim oboljenjima, kao što su HIV i herpes, možda će trebati redovito prilagođavati svoje antivirusne lijekove i doze kako bi dobili maksimalnu korist, budući da se virusi mogu brzo prilagoditi i postati otporni na lijekove.