Bol u križima često je uzrokovana manjim ozljedama, obično tijekom dizanja. Neki ljudi mogu patiti od takozvane kronične nespecifične boli u leđima, u kojem slučaju se uzrok ne može nužno identificirati. Drugi mogu imati prave ozljede ili određena medicinska stanja koja zahtijevaju opsežniju njegu. Stoga je prvi korak u liječenju križobolje razgovarati s liječnikom o tome što je može uzrokovati.
Kada je uzrok manja ozljeda, postoji mnogo načina za rješavanje bolova u križima. Najčešće je pristup konzervativan. Mnogi ljudi koji odlaze liječnicima zbog bolova dožive poboljšanje simptoma u roku od nekoliko tjedana do mjesec dana, a ponekad i prije.
Neki predloženi rani tretmani uključuju lijekove, posebno nesteroidne protuupalne lijekove (NSAID) kao što su ibuprofen ili naproksen natrij. Ako je bol značajnija, lijekovi poput mišićnih relaksansa ili opijata poput hidrokodona mogu biti prikladniji. Još jedna stvar koja može pomoći u smanjenju križobolje je izmjenjivanje tretmana ledom i toplinom. Toplina može pomoći opuštanju mišića, a korištenje jastučića za grijanje oko 20 minuta može se pokazati učinkovitim. Tretmani ledom u trajanju od petnaest do dvadeset minuta mogu smanjiti oticanje i također mogu potaknuti oslobađanje od nelagode.
Određeni položaji tijela rješavaju bol u križima. Jedan od najboljih zahtijeva da osoba legne na pod i podigne stopala (kao možda na stolicu ili kauč) tako da su koljena savijena pod kutom od približno 90 stupnjeva. Ovaj položaj pomaže smanjiti pritisak na leđa. Ako vam se to čini neugodno, ležanje na krevetu ili zemlji s jastukom ispod koljena je još jedan izbor.
Neki ljudi imaju koristi od posebnih vođenih vježbi koje podučavaju liječnik, fizioterapeut ili kiropraktičar, a koje nježno istežu leđa. Liječnici mogu preporučiti steznik ili steznik za leđa koji podupire donji dio leđa u sjedećim i stojećim položajima. Nježna masaža također može olakšati mišiće i poboljšati stanje.
Drugi način napada na bol je promatranje situacija koje je mogu stvoriti. Nepravilno sjedenje može potaknuti značajne bolove u donjem dijelu leđa, a oni se mogu poboljšati ako su sjedala ergonomska ili kada se ljudi sjete prilagoditi svoje držanje. Oni koji bi mogli izgubiti nekoliko kilograma mogli bi primijetiti da se stanje leđa poboljšava gubitkom težine. Redovita tjelovježba također može smanjiti rizik od bolova u donjem dijelu leđa. Ljudi bi također trebali voditi računa o taktici sigurnog dizanja kako ne bi uzrokovali dodatne ozljede leđa.
Premda su kretanje i tjelovježba važni, važan je i odmor, osobito u prvim danima nakon pojave boli. Pod liječničkim vodstvom, ljudi bi trebali izbjegavati aktivnosti koje bi mogle izazvati veće ozljede ili pogoršati bol. Većina se obično može vratiti normalnom rasporedu aktivnosti unutar nekoliko dana, ali to može varirati ovisno o uzroku boli.