Kardiovaskularna tjelovježba je oblik vježbanja koji je osmišljen za rad na kardiovaskularnom sustavu, poboljšavajući zdravlje pluća i srca uz poboljšanje stanja mišićno-koštanog sustava. To je visoko preporučeni oblik vježbanja za ljude u širokom rasponu razina fitnessa, iako bi se ljudi uvijek trebali posavjetovati s liječnikom prije nego što krenu u novi program vježbanja. Različite aktivnosti mogu biti dio rutine kardio vježbi, održavajući rutinu raznolikom i zanimljivom.
Primarni cilj kardiovaskularnih vježbi je povećati broj otkucaja srca i zadržati ga kroz dugotrajno razdoblje. Satovi trčanja, vožnje bicikla i aerobika neki su uobičajeni primjeri kardiovaskularnih vježbi. U idealnom slučaju, vježba bi se trebala održavati najmanje 40 minuta, između tri i četiri dana u tjednu. Ove preporuke mogu varirati, ovisno o stanju pojedinca, pri čemu bi neki ljudi imali koristi od više vježbanja, dok bi drugi trebali vježbati manje radi sigurnosti.
Ciljani broj otkucaja srca za kardio se razlikuje, a utvrđuje se praćenjem redovnog otkucaja srca i korištenjem raznih formula za postizanje idealnog otkucaja srca. Liječnik ili fitnes instruktor može preporučiti određenu formulu, ovisno o cilju vježbe, dobi sudionika i vrsti vježbe. Općenito je pravilo da broj otkucaja srca ne smije prelaziti brzinu od 226 minus dob vježbača u minuti. To znači da bi 26-godišnjak trebao imati maksimalan broj otkucaja srca koji je ispod 200 tijekom kardiovaskularne vježbe.
Redovita kardiovaskularna tjelovježba potiče zdravija pluća, srca i mišiće. Rutinska tjelovježba potiče isporuku kisika mišićima, pomaže tijelu u regulaciji prisutnosti mnogih spojeva i pridonosi gubitku težine; tijelo doslovno sagorijeva masnoće za energiju u razdobljima dugotrajne kardiovaskularne vježbe. U tom procesu mišići postaju jači i toniraniji, a vježbač obično razvija sveukupno poboljšanje tjelesnog stanja.
Ova vrsta vježbe također je poznata jednostavno kao “kardio” ili “aerobna vježba”, a može se miješati s drugim oblicima vježbanja kao što su trening s utezima za mišićnu kondiciju i discipline istezanja kao što su joga i pilates za poboljšanje fleksibilnosti i tonusa mišića. Neki ljudi osmišljavaju vlastite režime vježbanja, razrađujući rutinu koja im je izvediva i održiva, dok se drugi radije savjetuju s osobnim trenerom, fitness instruktorom ili liječnikom kako bi razvili sigurnu i učinkovitu rutinu.