Moždani stent je uređaj koji otvara začepljenu ili blokiranu arteriju u mozgu kako bi potaknuo cirkulaciju krvi. Princip koji stoji iza uređaja je prevencija moždanog udara osiguravanjem da opskrba mozga krvlju nije ugrožena. Studija iz 2011. objavljena u The New England Journal of Medicine izazvala je sumnje u učinkovitost i prikladnost moždanih stentova. Ova studija je sugerirala da bi zapravo mogli povećati rizik od moždanog udara kod nekih pacijenata, zbog čega je važno pažljivo procijeniti kandidate za stentiranje prije nego što se preporuči postupak.
Upotreba stentova bila je osobito vrijedna u kardiologiji, gdje se stentovi mogu koristiti za otvaranje žila oko srca i njihovo održavanje otvorenim u slučajevima koronarne arterijske bolesti i drugih stanja povezanih sa sužavanjem i blokadama. Ugradnja moždanog stenta zahtijeva sličan postupak, gdje se kateter uvlači u krvnu žilu od interesa kako bi liječnik mogao umetnuti proširivi stent. Nakon što je na mjestu, liječnik ga može otvoriti kako bi podupro arteriju i povukao kateter.
Usmjeravanje slike ključno je za postavljanje moždanog stenta kako bi se osiguralo da je na pravom mjestu. Osim toga, liječnik može zatražiti angiografsku studiju kako bi pratio kretanje krvi unutar mozga. To omogućuje praktičaru da potvrdi da je stent pravilno postavljen i da ispravno radi. Ako nije, možda će biti potreban naknadni postupak za rješavanje situacije.
Pacijenti koji su doživjeli moždani udar povezan s blokiranim arterijama i zgrušavanjem mogu biti izloženi riziku od budućih incidenata. Uobičajeno je preporučiti terapiju lijekovima u tim slučajevima s lijekovima za razbijanje ugrušaka kako bi se smanjio rizik od moždanog udara. Moždani stent je još jedna moguća opcija koja može držati žilu otvorenom kako ne bi ponovno začepila. To bi se moglo kombinirati s drugim tretmanima kako bi se usredotočilo na ukupni rizik od moždanog udara, uključujući ne samo lijekove već i mjere prehrane i vježbe za promicanje kardiovaskularnog zdravlja.
Istraživači koji su 2011. proveli studiju stentova mozga otkrili su da pacijenti s stentom imaju tendenciju lošijih ishoda. Neki su imali povećan rizik od moždanog udara, umirali su u roku od nekoliko dana ili tjedana nakon postavljanja stenta kada to inače ne bi učinili. Drugi znanstvenici smatrali su da bi moždani stent mogao biti vrijedan i prikladan u nekim slučajevima, ali su se složili da je studija pokazala dokaze da bi bilo ključno pažljivo procijeniti pacijenta prije nego što preporuči ovaj tretman. Naknadno praćenje također bi bilo važno, kako bi se komplikacije identificirale što je prije moguće.