Peptidna terapija je vrsta liječenja koja se koristi za autoimune poremećaje, multiplu sklerozu, Parkinsonovu bolest i neke vrste alergija. Te se terapije temelje na ideji da se peptidi mogu koristiti i manipulirati kako bi pomogli tijelu u borbi protiv određenih bolesti i bolesti. Iako je potrebno još puno istraživanja, neki pacijenti su pokazali značajan napredak i poboljšanje.
Peptidi su specifični spojevi u tijelu. Oni su rezultat dvije aminokiseline. Peptid može biti multifunkcionalan i može funkcionirati kao protein, hormon ili pomoć u procesu probave. Kako točno peptid funkcionira ovisi o vrsti terapije i stanju koje se liječi. Ova manipulacija je veliki čimbenik koji doprinosi onome što peptidnu terapiju čini potencijalno korisnom.
Multipla skleroza je jedan od kandidata za peptidnu terapiju. U ovom tretmanu, peptidi se mijenjaju. Promijenjen je specifični proteinski segment, bazični protein mijelina (MBP). Terapija proteinom altered peptide ligand (APL) je izraz koji se koristi za opisivanje ove manipulacije. Bolesnici s multiplom sklerozom pate od izbijanja mijelina, za koji se vjeruje da ga tijelo napada, što dovodi do povećanja simptoma.
Peptidna terapija se također može koristiti za liječenje autoimunih problema. U autoimunim stanjima, upalne T stanice potiču razvoj antigena koji ciljaju i oštećuju tkivo. Za ovaj tretman, proteini receptora T stanica su ciljani i promijenjeni. Izmijenjeni peptidi se zatim koriste za borbu protiv upalnih T stanica i smanjenje ili sprječavanje uništavanja tkiva. Specifična stanja, kao što je reumatoidni artritis, mogu imati koristi od peptidne terapije.
Antibiotici se smatraju oblicima peptidne terapije, posebno antibioticima koji ciljaju na Gram negativne i pozitivne bakterije koje se oslanjaju na promijenjene proteine jer su te bakterije otporne na standardne tretmane. U nekim slučajevima, peptidne terapije također se mogu koristiti za pomoć osobama s oslabljenim imunološkim sustavom. Korištenje promijenjenih peptida može pomoći u povećanju sposobnosti oslabljenog imunološkog sustava da se bori protiv antigena.
Na isti način kao i liječenje multiple skleroze, peptidna terapija je pokazala potencijal za ljude koji pate od Parkinsonove bolesti. Simptomi ove bolesti dijelom su uzrokovani polaganim uništavanjem stanica u sredini mozga i dovode do smanjenja dopamina, što rezultira kemijskom neravnotežom. Kada je razina dopamina niska, javljaju se tremor u mirovanju, sporo kretanje i problemi s ravnotežom. Istraživači vjeruju da povećanje specifičnog proteina, nazvanog NF-kB, može biti ciljano promijenjenim peptidima. Injekcija ovih peptida pokazala je određeni potencijal u blokiranju ovog proteina.