Uobičajeni tretmani za depresiju i anksioznost uključuju lijekove, psihoterapiju, biljne ili vitaminske dodatke te promjene u prehrani i navikama vježbanja. Psihijatri, psiholozi, pa čak i liječnici opće prakse mogu procijeniti pacijenta i zatim dati preporuke na temelju njihove analize. Antidepresivi su najčešći medicinski tretman za oba ova stanja, ali psihoterapija često može biti uspješna i bez upotrebe lijekova. Još uvijek se raspravlja o djelotvornosti biljnih i vitaminskih dodataka.
Medicinski tretmani depresije i anksioznosti najčešće uključuju korištenje antidepresiva. Ovi lijekovi spadaju u nekoliko kategorija prema kemijskom sastavu i učinku na mozak. Uobičajene kategorije uključuju selektivne inhibitore ponovne pohrane serotonina (SSRI), inhibitore ponovne pohrane serotonina-noradrenalina (SNRI), inhibitore monoamin oksidaze (MAOI), tricikličke antidepresive (TCA) i tetracikličke antidepresive (TeCA).
Psihoterapijski tretmani depresije i anksioznosti mogu se uvelike razlikovati, ovisno o uvjerenjima i taktikama praktičara. Najčešći oblici psihoterapije za depresiju i anksioznost su kognitivna terapija, bihevioralna terapija i kognitivno-bihevioralna terapija. Kognitivna terapija uključuje fokusiranje na negativne misli koje dovode do depresivnog ili tjeskobnog razmišljanja, dok bihevioralna terapija uključuje fokusiranje na ponašanja koja mogu biti štetna za kvalitetu pacijentovog svakodnevnog života. Cilj kognitivno-bihevioralne terapije je usredotočiti se na oboje i stoga biti učinkovitiji. Psihoterapija može biti individualna ili grupna, a može se dati i parovima ili obiteljima.
Liječenje depresije i anksioznosti koje ne uključuje liječnika uključuje biljne dodatke, kao i promjene u prehrani i tjelovježbi. Gospina trava je najčešći biljni dodatak, a kliničke su studije pomiješane u pogledu njezinog učinka na veliki depresivni poremećaj ili generalizirani anksiozni poremećaj. Neke su kliničke studije pokazale sjajne rezultate s malo nuspojava, dok druge studije nisu pokazale učinak osim placeba.
Dodaci prehrani također mogu igrati ulogu u liječenju depresije i anksioznosti. Trend u liječenju depresije i anksioznosti je vitamin D. Ostali uključuju omega-3 masne kiseline, folnu kiselinu i vitamin B12. Ove promjene u prehrani mogu se nadopuniti povećanjem redovite tjelovježbe, za koju mnogi smatraju da je najučinkovitiji borac protiv nevolja poput blage tjeskobe i depresije.
Poremećaji raspoloženja kao što su depresija i anksioznost često uzrokuju osjećaj bezvrijednosti, razdražljivost i nesanicu, među mnogim drugim. Osobe koje pate od ovih poremećaja raspoloženja trebaju potražiti liječenje od medicinskog stručnjaka. U mnogim slučajevima, međutim, to je teško zbog same prirode bolesti. Ponekad je potrebna emocionalna podrška prijatelja i članova obitelji kako bi se depresivna ili tjeskobna osoba uvjerila da potraži pomoć.