Točna doza antibiotika obično ovisi o vrsti lijeka, ozbiljnosti i prirodi bakterijske infekcije te dobi i težini osobe koja prima lijek. Korištenje propisane količine i dovršetak cijele kure antibiotika općenito se smatraju ključnim elementima za uspješno liječenje. Antibiotici se koriste za liječenje niza zdravstvenih problema uzrokovanih bakterijama, a nisu učinkoviti protiv virusa. Također se ponekad propisuju kao preventivna mjera za osobe s visokim rizikom od ozbiljne bakterijske infekcije. Antibiotici imaju nekoliko prednosti, ali postoje i neke nuspojave, kao i neki novi sojevi bakterija koji se opiru antibiotskom liječenju.
Kada liječnik izračunava dozu antibiotika, početno razmatranje je koji je lijek najbolji izbor za borbu protiv bakterija. Svaki antibiotik ima opće smjernice za doziranje za djecu i odrasle. Većina liječnika tada će uzeti u obzir stupanj ozbiljnosti infekcije, kao i dob pojedinca, težinu i povijest bolesti kako bi došli do optimalne doze i rasporeda antibiotika. Drugi čimbenik koji dolazi u obzir je da li liječnik radije liječi bakterijsku bolest najbržom, najvišom mogućom dozom ili vjeruje da je niža doza tijekom dužeg vremenskog razdoblja najbolji izbor.
Završetak tečaja antibiotika kako je propisano smatra se važnim dijelom učinkovitosti lijeka. Razlog za poštivanje točne doze antibiotika unutar preporučenog vremenskog okvira relativno je jednostavan. Kada netko rano prestane uzimati lijekove, postoji značajan rizik da se bakterije neće potpuno eliminirati i da se infekcija može ponovno pojaviti. U tim slučajevima, rezultirajuća infekcija može zahtijevati veću dozu antibiotika, a vrijeme potrebno za liječenje bakterijske infekcije može biti dulje.
Drugo pitanje koje treba razmotriti su potencijalne nuspojave antibiotika. Neke uobičajene nuspojave uključuju mučninu, proljev i povraćanje. Druge nuspojave kao što su gljivične infekcije rodnice i gljivične infekcije probavnog trakta i usta obično su posljedica neselektivne prirode antibiotika. Ovi lijekovi ne prave razliku između korisnih bakterija i bakterija koje uzrokuju bolest, te će djelovati na ubijanje ili inhibiranje rasta bakterija koje su prisutne u tijelu.
Vjeruje se da je prekomjerna upotreba antibiotika ili njihova pogrešna uporaba glavni čimbenik u nastanku sojeva bakterija otpornih na lijekove. Bakterije poput meticilin rezistentnog Staphylococcus aureus (MRSA) pokazale su se iznimno teškim za liječenje i uzrokovale su značajne probleme u bolnicama. Tijek liječenja sojeva MRSA je izazovan, jer je većina varijanti otporna na sve osim nekoliko antibiotika.