Corpus callosotomija je kirurški zahvat koji se izvodi na mozgu pacijenta koji pati od napadaja uzrokovanog epilepsijom. Corpus callosum je bijela traka vlakana koja povezuje lijevu i desnu hemisferu mozga. Električni impulsi putuju naprijed-natrag kroz corpus callosum kako bi došli do svake strane mozga. Kada abnormalni impulsi dovedu do napadaja, napadaj može prijeći corpus callosum i zahvatiti cijeli mozak.
Tijekom postupka djelomične kalozotomije korpusa, neurokirurg će presjeći prednje dvije trećine vlakana corpus callosum. Stražnja jedna trećina ostaje netaknuta i nema uklanjanja moždanog tkiva. Presijecanjem prednje regije remeti se komunikacija između dviju polovica mozga i to obično dovodi do značajnog smanjenja broja napadaja koje pacijent doživi.
Corpus callosotomija se obično radi kod pacijenata koji ne mogu kontrolirati svoje napadaje lijekovima. Prije zakazivanja operacije, liječnik mora uzeti potpunu povijest napadaja pacijenta, zajedno s lijekovima koji su isprobani. Pacijent također mora biti podvrgnut magnetskoj rezonanciji (MRI) kako bi neurokirurg mogao imati potpuni pregled mozga. Elektroencefalogram (EEG), u kojem su elektrode pričvršćene na lubanju, radi se kako bi se pokušao locirati izvor napadaja. Neuropsihološko testiranje se također provodi kako bi se utvrdilo koja područja mozga kontroliraju motoričke vještine kao što su jezik, govor i pisanje.
Nakon što je testiranje završeno, kirurg će zakazati pacijenta za operaciju. Operacija se izvodi dok je pacijent u općoj anesteziji. Na vrhu lubanje se napravi rez i ukloni se komad kosti kako bi se otkrilo područje mozga između dvije hemisfere. Obje hemisfere se nježno razdvoje i corpus callosum se prereže po dužini. Kost se zamjenjuje preko mozga i rez se zatvara.
Pacijent će vjerojatno imati tjedan dana boravka u bolnici nakon čega slijedi nekoliko tjedana oporavka kod kuće. Za to vrijeme pacijent treba izbjegavati bilo kakve naporne aktivnosti ili podizanje teških tereta. Lijekovi protiv napadaja i dalje mogu biti potrebni, ali broj i ozbiljnost napadaja treba znatno smanjiti. Djelomična kalosotomija korpusa bila je najuspješnija kod pacijenata koji pate od atonskih napadaja u kojima tijelo mloha i pacijent pada na tlo.
Ako djelomična kalosotomija korpusa ne ublaži pacijentove napadaje, stražnji dio vlakana tada se može odsjeći u onome što je poznato kao potpuna kalosotomija korpusa. Budući da je komunikacija između polovica mozga potpuno prekinuta, pacijent može doživjeti više nuspojava i promjena u motoričkoj funkciji. Promjene u jeziku ili koordinaciji ruku najvjerojatnije bi bile privremene, ali o tim rizicima treba razgovarati s kirurgom prije operacije.