O-krezol je organski spoj koji je kombinacija funkcionalne metilne skupine i fenola. Također je poznat kao orto-krezol i 2-metilfenol. Ovaj spoj se javlja u prirodi, ali je i umjetno proizveden. O-krezol je izomer dvaju uobičajenih oblika, meta-krezola (m-krezola) i para-krezola (p-krezola). Sva tri ova spoja poznata su kao fenoli ili metilfenoli.
Ove molekule su aromatične, što znači da je njihova struktura stabilnija nego što se kemijski očekuje kada se formiraju. Ta se stabilnost pripisuje cikličkoj strukturi koju atomi preuzimaju kada se stvara o-krezol. Elektroni oko strukture mogu slobodno kružiti, što daje veću stabilnost cijelom spoju.
Ovaj spoj ima talište od 85.64° F (29.8° C), što znači da se lako može ukapljivati malim promjenama temperature. Ako se o-krezol zagrije na temperaturu iznad 177.8° F (81° C), postaje plinovit i može stvoriti eksplozivnu smjesu zračne pare. Također oksidira kada je izložen zraku na sobnoj temperaturi, što je karakteristika koju dijeli sa svim fenolima. Nakon što se o-krezol oksidira, poprima žutu ili crvenu nijansu, kao i karakterističan miris. Ovaj miris se često opisuje kao općenito ljekovit.
Najčešća upotreba o-krezola je kao sredstvo za čišćenje u kućanstvu, dezinficijens i sastojak kemijskih pesticida. Dobro poznati komercijalni oblik ovog spoja je proizvod Lysol®. Osim što je bio popularan proizvod za čišćenje u Sjedinjenim Državama, Lysol® se također prodavao kao proizvod za žensku higijenu početkom 20. stoljeća. O-krezoli se također koriste kao dezodoransi i za otapanje drugih kemikalija. Ovi spojevi korišteni su kao kirurški antiseptici, ali su zamijenjeni manje toksičnim alternativama.
O-krezol se prirodno nalazi u prehrambenim proizvodima, kao iu duhanskom dimu i sirovom ulju. Spoj se prirodno stvara kada mikroorganizmi prisutni u tlu i vodi razgrađuju organski materijal. Gutanje o-krezola pri niskim razinama nije otrovno, ali u visokim dozama može uzrokovati bol u trbuhu i povraćanje.
Dugotrajni kontakt kože s bilo kojom količinom krezola opeče kožu, a može oštetiti i jetru i bubrege. Udisanje plinovitih krezola uzrokuje pečenje očiju, usta i grla, a u koncentriranim količinama može rezultirati paralizom lica, komom ili čak smrću. Dugoročni učinci izloženosti krezolu niske razine, primjerice u radnom okruženju, nisu poznati.