Sapun kojične kiseline odnosi se na kozmetički proizvod koji se koristi za smanjenje pojave pigmentiranih područja na koži. Mogla bi posvijetliti staračke pjege, pjege i mrlje potamnjele kože. Obično nije moguće posvijetliti veliku površinu kože ovom vrstom sapuna, ali može izblijediti male mrlje tamne kože ako se redovito koristi tijekom dužeg vremenskog razdoblja. Ove mrlje obično nastaju zbog prekomjernog izlaganja suncu.
Ova prirodna kiselina dolazi iz gljive u gljivama izvorno otkrivene 1989. godine u Japanu. Japanci su naučili kojična kiselina je također predstavljala nusproizvod fermentirane riže pri izradi sakea. Kiselina se koristi u hrani kao antioksidans i konzervans.
Djeluje na molekularnoj razini inhibirajući proizvodnju melanina, tvari koja koži daje boju. Proizvodnja melanina uključuje složen proces koji uključuje enzim tirozinazu. Sapun kojične kiseline mogao bi spriječiti ulazak tirozinaze u stanice kože, blokirajući melanin.
Osim upotrebe u sapunu kojične kiseline, tvar služi i kao dodatak hrani za očuvanje boje mesa, morskih plodova i povrća. Također se može pojaviti u umaku od soje, misu i sakeu, rižinom vinu popularnom na Orijentu. Ostale namjene uključuju reguliranje rasta biljaka i očuvanje ulja i masti.
Proizvođači savjetuju korištenje ovog sapuna četiri do šest tjedana prije nego što očekuju rezultate. Kod nekih ljudi može izazvati dermatitis, povećati osjetljivost na sunce i istanjiti kožu oko očiju. Najčešće nuspojave sapuna kojične kiseline uključuju iritaciju kože i alergijske reakcije. Dodatak može smanjiti ove nuspojave. Dugotrajna uporaba može uzrokovati zamračivanje područja između prstiju na rukama i nogama, zajedno s pigmentacijom na stražnjici i ušima te tankom kožom oko očiju.
Korištenje sapuna kojične kiseline ili krema koje sadrže tu tvar zamjenjuju starije proizvode za posvjetljivanje kože, uključujući kreme na bazi žive i hidrokinon. Živa je zabranjena u većini zemalja jer se može nakupljati na koži i apsorbirati je unutarnja tkiva. Hidrokinon predstavlja sintetičku kemikaliju koja se koristi za inhibiciju proizvodnje melanina.
Ova kemikalija je također zabranjena u nekim područjima nakon što se stoljećima koristila kao sredstvo za izbjeljivanje. Povezana je s nekim oblicima raka, no te su tvrdnje sporne. U studijama na životinjama, hidrokinon je izazvao leukemiju kod miševa izloženih visokim koncentracijama te kemikalije. Većina proizvoda bez recepta koji još uvijek sadrže hidrokinon su regulirani i sadrže vrlo male količine.
Neki proizvodi kojiće kiseline još uvijek dodaju hidrokinon ili glikolnu kiselinu, ali se njihova upotreba smatra rijetkom zbog mogućih nuspojava. Također postaje nestabilan kada je izložen suncu ili zraku. Sapun kojične kiseline obično ne sadrži druge kemikalije.