Isaac Newton je jednom rekao da svatko tko provodi puno vremena razmišljajući mora vjerovati u Boga. A Newton je poznat kao čovjek od misli. Zaslužan je za razvoj onoga što je danas poznato kao klasična mehanika – koja objašnjava osnovne temelje gibanja – i za “otkrivanje” gravitacije. Ali ono čemu je najpoznatiji engleski matematičar posvetio velik dio svog života moglo bi iznenaditi one koji o Newtonu razmišljaju isključivo kao o fizičaru ili matematičaru. Činjenica je da je Newtona više zanimala religija nego bilo što drugo, i to je pokazalo: Newton je proveo nebrojene sate istražujući i pišući o kršćanstvu i vjeri. Ali nije se nužno slagao sa svim crkvenim naukom. Posvetio je godine svog života pokušavajući otkriti pravu istinu o Bogu, Isusu i drugim kršćanskim vjerovanjima kroz pomno proučavanje drevnih rukopisa. Njegov je plan bio da na kraju objavi izvještaj u pet svezaka o svom radu i otkrićima, ali je umro prije nego što ga je uspio dovršiti na svoje zadovoljstvo.
Poznavanje Newtona:
Isaac Newton nije “otkrio” gravitaciju jer mu je jabuka pala na glavu, ali je možda vidio kako je jedna pala sa drveta, izazivajući njegovu znatiželju.
Isaac Newton služio je u parlamentu, ali je navodno govorio samo jednom, kako bi zamolio kolegu da zatvori prozor.
Stephen Hawking, Paul Dirac i kompjuterski pionir Charles Babbage svi su obnašali istu dužnost na Sveučilištu Cambridge koju je imao Isaac Newton sredinom 17. stoljeća.