Kako je počela poljoprivreda?

Poljoprivreda je započela prije oko 10,000 godina u području zvanom Plodni polumjesec, u današnjem Iraku, Siriji i Jordanu. Tada je na svijetu bilo samo oko pet milijuna ljudi. Čovječanstvo je imalo značajno znanje o tehnikama lovaca-sakupljača kao što su izrada čamaca, izrada alata, botanika i tako dalje, ali su se događale očekivane promjene: ledeno doba je završavalo, pa je led nestajao i regije poput planinskih lanaca postale su prohodne, dok su razine oceana dizala su se i kopnena mora presušivala. Rezultat je bio masovna ljudska migracija.

Budući da su se svi kretali, ljudi su se prirodno okupljali na granicama između kontinenata. Plodni polumjesec bio je takvo područje, smješteno između Europe, Azije i Afrike. Tu su započeli i civilizacija i poljoprivreda.

Poljoprivreda je vjerojatno počela na područjima ispunjenim životinjskom balegom, jer je tamo bilo raznih sjemenki i dovoljno gnojiva za njihovo rast. Izvorni usjevi nisu bili ništa poput usjeva koje ljudi poznaju danas. Biljke koje su se koristile često su bile hrskave, krhke ili na neki drugi način teško probavljive ili za uzgoj. Samo kroz mnoge generacije selektivnog uzgoja optimizirane su njihove nutritivne kvalitete. Stoga, u vrlo važnom smislu, svi usjevi koje smatramo “prirodnim” zapravo su genetski modificirani.

Prva osnovna kultura bila je pšenica, koja ima dva glavna oblika koja postoje i danas. Prva sorta se zove emmer i još uvijek raste samoniklo u regiji. Druga sorta nije samonikla, već je vjerojatno nastala križanjem emmer-a s drugom divljom travom. To je krušna pšenica, koja je i danas najvažnija kultura na zemlji. Ostale biljke koje se uzgajaju u to vrijeme uključuju grašak, leću, ječam, laneno sjeme i grožđe.

Tek prije 5,000 godina poljoprivreda se proširila izvan ove nuklearne zone. Poljoprivrednici u različitim područjima bavili su se različitim usjevima. U hladnoj Europi, zob je cvjetala uz pšenicu. U Indiji se pojavio pamuk. U Kini se umjesto pšenice i ječma uzgajala heljda.

Prije nekoliko tisuća godina, poljoprivreda je trošila većinu vremena čovječanstva. Sada je uvelike automatiziran i samo je mali postotak farmera potreban za prehranu razvijene nacije.