Neki ljudi rutinski rade 55 do 60 sati tjedno – ili čak i više. Iako to većini nas vjerojatno zvuči neugodno i stresno, postoje li doista znanstveni dokazi koji dokazuju da su tako dugi sati nezdravi? Prema studiji u Annals of Internal Medicine, oni koji rutinski rade najmanje 11 sati dnevno imaju 67 posto veći rizik od srčanog udara ili bolesti srca od ljudi koji rade manje sati. Ovo povećanje smrtnosti često se pripisuje dulje radno vrijeme doprinosi sjedilačenijem načinu života, kao i lošim prehrambenim navikama i povećanom stresu. Međutim, zadovoljstvo poslom igra ulogu u određivanju je li dugo radno vrijeme nezdravo. Oni koji vole svoj posao obično su zdraviji od onih koji ga ne vole i obično se bolje nose s radom duljeg radnog vremena.
Neki od učinaka stresa:
Osobe koje pate od kroničnog stresa vjerojatno će biti razdražljive, tjeskobne i depresivne, te pate od glavobolje ili nesanice. Kronični stres također može dovesti do prejedanja ili premalo jedenja, zlouporabe alkohola ili droga te društvenog povlačenja.
Hormoni stresa, ubrzano disanje i ubrzani rad srca također mogu poremetiti probavni sustav. Stres može uzrokovati žgaravicu i refluks kiseline.
Kronični stres također može utjecati na menstrualni ciklus žene, dok kod muškaraca stres može uzrokovati pad razine testosterona, uz smanjenu proizvodnju sperme i erektilnu disfunkciju.