Tequila Effect je kolokvijalni naziv dat posljedicama ekonomske krize u Meksiku 1994. godine, također poznate kao kriza meksičkog pezosa. U Meksiku se često spominje kao prosinačka greška (el error de diciembre), naziv koji je uveo Carlos Salinas de Gortari. Tequila Effect se preciznije koristi za opisivanje domino efekta koji je pokrenuo ekonomske krize u Argentini, Brazilu i drugim susjednim regijama u Latinskoj Americi.
Do ekonomske krize koja je pokrenula Tequila efekt bila je administracija predsjednika Carlosa Salinasa de Gortarija. Njegova vlada bila je na glasu korumpirana, a članovi vlade primali su podmićivanje i hvatali sredstva od zemlje. U isto vrijeme, ulazeći u izbornu godinu, Gortari je prošao program velike potrošnje, stvarajući veliki nacionalni deficit.
Sukob je također izbio otprilike u isto vrijeme u Chiapasu, uzrokujući smanjenje stranih ulaganja, jer su ulagači čekali da se zemlja donekle stabilizira. Jedan od kandidata za predsjednika, Luis Donaldo Colosio, također je ubijen, što je dovelo do zabrinutosti stranih ulagača da će se meksička vlada destabilizirati na način sličan drugim zemljama Latinske Amerike.
Ovaj nedostatak povjerenja stranih ulagača značio je da kada je vlada trebala ažurirati svoj dug, koji su znatno narasli zbog velike potrošnje, nisu mogli pronaći kupce. To je ostavilo neplaćanje svojih kredita kao jednu od jedina opcija. To je zauzvrat dovelo do toga da su ulagači izgubili više povjerenja u vladu, što je dovelo do manjeg neuspjeha banaka, što je zauzvrat vratilo i još više umanjilo povjerenje ulagača.
Učinak tekile kompliciran je dijelom zbog toga što je mnogo malih stvari dovelo do značajnog kolapsa. Predstojeći izbori odigrali su veliku ulogu u pokretanju Tequila efekta, i to ne samo zbog povećane potrošnje. Kako bi spriječila da povjerenje ulagača izazove nacionalni gospodarski pad, koji bi Salinasa mogao koštati izbora, vlada je kupila velike količine trezorskih vrijednosnih papira, značajno smanjivši svoje dolarske rezerve imovine.
Nakon što je Salinas napustio dužnost, na dužnost je stupio novi predsjednik Ernesto Zedillo. Zedillo je odmah pokušao malo devalvirati pezo, kako bi se stvari opet stabilizirale. Međutim, kritičari navode da je Zedillo loše podnio ovu devalvaciju, a strana ulaganja su povučena u velikim razmjerima. U roku od tjedan dana, pezo je pao na vrijednosti s četiri za dolar na više od sedam za dolar. Ova razina devalvacije, koja je dovela do efekta tekile u susjednim zemljama, mogla je biti katastrofalna, ali Sjedinjene Države intervenirale su s ogromnim zajmom, što je donekle pomoglo da se zaustavi krvarenje vrijednosti.
Međutim, učinak tekile proširio se prije nego što je poništen, s padom pezoa koji se proširio na druge zemlje. Brazil je doživio ogromnu devalvaciju svoje valute u vrlo kratkom vremenskom razdoblju. Argentina je također bila teško pogođena Tequila efektom, s padom domaće potrošnje i kreditnom krizom 1995. godine.