Kakav je odnos između alkohola i središnjeg živčanog sustava?

Središnji živčani sustav je dio tijela koji uključuje mozak, kralježnicu i okolne živce, a svi su pod utjecajem konzumacije alkohola. Alkohol i središnji živčani sustav povezani su depresivnim djelovanjem alkohola na um, emocije, govor i sposobnost prosuđivanja i donošenja odluka. Kada se konzumira alkohol, pogoršanje središnjeg živčanog sustava slijedi rutinsko ponašanje, prvo kategorizirano nemogućnošću jasnog razmišljanja, nakon čega slijedi nepravilan pokret i nedostatak ravnoteže. Gubitak pamćenja i zbunjenost također su uobičajeni simptomi povezani s alkoholom i središnjim živčanim sustavom, kao i emocionalni izljevi i nestabilnost.

Postoje mnogi poznati odnosi između alkohola i središnjeg živčanog sustava, od kojih većina uključuje um, emocije i fizičko ponašanje. Prva veza koja je široko istraživana je smanjena sposobnost donošenja mudrih odluka ili prosuđivanja. Kada se alkohol konzumira u velikim količinama, razmišljanje postaje maglovito i nejasno, što često rezultira gubitkom pamćenja, zbunjenošću i lošim vještinama kritičkog mišljenja. Loše donošenje odluka također se povećava tijekom tog vremena, jer je pravilno funkcioniranje mozga ometano i depresivno nakon velikih količina alkohola.

Emocionalna depresija i problemi s raspoloženjem također nastaju nakon konzumacije alkohola, iako se alkohol percipira kao emocionalni i fizički stimulans. Iako se emocionalni izljevi mogu pojaviti tijekom pijanog ili mutnog stanja, smatra se da alkohol preuveličava emocije i uzrokuje nestabilnost kod ljudi i pomiješane emocije. Budući da se ponašanje i odluke često javljaju kao rezultat osjećaja ili emocija, loše će se odlučivati ​​i dok je središnji živčani sustav depresivan zbog konzumiranja alkohola. Sreća, ljutnja i tuga uobičajene su emocije koje se doživljavaju tijekom pijenja, a često su pretjerane i pojavljuju se u određenom slijedu.

Loša ravnoteža i koordinacija također su uobičajeni primjeri odnosa između alkohola i središnjeg živčanog sustava, a često uključuju nespretnost i loše držanje. Budući da um kontrolira sve aspekte ponašanja i fizičkog kretanja, depresivno djelovanje alkohola može uzrokovati ometanje kretanja i ravnoteže. To također može utjecati na područja poput vožnje ili rada sa strojevima, jer je koordinacija često usporena i neusredotočena. Pravilno izvršavanje jednostavnih zadataka često može postati prilično teško postići nakon konzumiranja alkohola.