Kakav je odnos između BDP-a i gospodarskog rasta?

Bruto domaći proizvod (BDP) je vrsta ekonomskog alata koji koriste vlade i ekonomisti kao sredstvo za mjerenje ili pripisivanje vrijednosti finalnoj robi i povezanim uslugama unutar definiranog gospodarstva u navedenom razdoblju. Obično se mjerenje BDP-a koristi za izračun životnog standarda u zemlji zbog njegove važnosti u izračunu uspješnosti gospodarstva. Kao takav, odnos između BDP-a i gospodarskog rasta je činjenica da BDP služi kao sredstvo za analizu kako se gospodarstvo ponaša. Ova veza između BDP-a i gospodarskog rasta proizlazi iz činjenice da BDP nastoji mjeriti ukupnu potrošnju dobara i usluga unutar gospodarstva, čimbenik koji pomaže rasvjetljavanju stanja gospodarstva koje se razmatra.

Prilikom mjerenja BDP-a jedino se uzima u obzir finalna roba, što znači da sirovine koje su korištene u proizvodnji finalnih proizvoda neće biti uključene u ovaj izračun. Primjerice, pri izračunu potrošnje igračaka, što je još jedan način upućivanja na broj igračaka koje su kupljene u promatranom razdoblju, u izračun neće biti uključena guma i druge sirovine korištene za izradu igračaka. U protivnom, to bi dovelo do pogrešnih informacija na temelju činjenice da bi se sirovina dvaput brojila – jednom kada je prodana tvrtki igračaka kao sirovina i ponovno kada je prodana potrošačima kao gotov proizvod. Kao takvo, mjerenje BDP-a temeljilo bi se samo na gotovoj igrački, a broj takvog potrošnog materijala može biti osnova za mjerenje uspješnosti gospodarstva tijekom razmatranog razdoblja, čime se također uspostavlja veza između BDP-a i ekonomski rast.

Prilikom izračuna BDP-a u sklopu procesa uspostavljanja veze između BDP-a i gospodarskog rasta, analiza se dijeli na vremenska razdoblja koja se mogu temeljiti na tromjesečnim procjenama ili četverogodišnjim procjenama. Kako god bilo, kada je potrošnja unutar tog razdoblja tako visoka, to pokazuje da gospodarstvo funkcionira prema očekivanjima. Kada je potrošnja niska, to može biti osnova za zabrinutost zbog negativnih učinaka makroekonomista. Iako je potrošnja neophodna za održavanje ekonomske ravnoteže, pretjerana stopa potrošnje može imati suprotan učinak jer može rezultirati inflacijom.