Inflacija i gospodarski rast povezani su pojmovi s često kontradiktornim odnosom. Iako se rezultirajuća interakcija inflacije i gospodarskog rasta nije uvijek lako predvidjeti, mnogi ekonomisti vjeruju da su niske, stabilne razine inflacije poželjnije od visokih, nepredvidivih. Nakon više od stoljeća moderne ekonomije, mnoga su istraživanja pokazala da većina gospodarstava ima tendenciju bržeg rasta kada ih prati niska ili umjerena razina inflacije. Nasuprot tome, visoke razine inflacije općenito su povezane s raznim problemima, uključujući usporen ili zaustavljen gospodarski rast.
Inflacija se obično javlja kada se ponuda novca povećava u odnosu na proizvodnju ili cijenu robe. Na primjer, ako hamburger košta 5 američkih dolara (USD), a osoba ima 50 dolara za ručak tjedno, on ili ona će potrošiti 10% tog novca na hamburger. Međutim, ako osoba dobije dodatnih 50 USD tjedno, a prodavač hamburgera podiže cijene kako bi odražavao ovo povećanje plaće, isti hamburger bi koštao 10 USD, ali bi i dalje bio isti postotak prihoda kupca. Drugim riječima, kupovna moć dolara se smanjuje, budući da je porast novca utjecao i na prihod kupca i na cijene prodavača.
Niska razina inflacije i gospodarski rast često su povezani iz nekoliko razloga. Prvo, postojanje inflacije omogućuje središnjim bankama da zadrže čvršću kontrolu nad kamatnim stopama. Ako je recesija ili depresija uzrokovala središnju banku da smanji kamatnu stopu na nulu, ona se ne mogu dalje prilagoditi ako se situacija pogorša. Niska razina inflacije jamči da će kamatne stope ostati iznad nule, dajući središnjoj banci mogućnost smanjenja kamata kao sredstva za suzbijanje gospodarskog usporavanja.
Drugi način na koji su niska inflacija i gospodarski rast povezani jest održavanje stabilnosti cijena. Kada su razine inflacije niske, one također imaju tendenciju da budu stabilnije, što znači da su brze, destabilizirajuće promjene u kupovnoj moći ili cijenama manje vjerojatne. Stabilnost cijena općenito potiče ulaganja, budući da se ulagači osjećaju sigurnije u budućnost tržišta.
Nasuprot tome, visoka inflacija ponekad može izazvati pustoš u gospodarskom rastu. Kada je razina inflacije visoka, ljudi mogu gomilati robu iz straha od nestašice, što uzrokuje usporavanje tržišnih transakcija i potiče stvarnu mogućnost nestašice osnovnih dobara. Visoke razine inflacije također mogu smanjiti kupovnu moć dolara brže nego što tržišta rada mogu odgovoriti povećanjem plaća, uzrokujući da mnogi radnici s prethodno dovoljnim prihodom odjednom ne mogu spojiti kraj s krajem.
Još jedna potencijalna opasnost od visoke inflacije i gospodarskog rasta je sve veći rizik od nestabilnosti tržišta. Brza ili visoka inflacija može destabilizirati razinu cijena, što otežava precizno predviđanje budućeg ponašanja tržišta. Destabilizacija cijena može biti iznimno opasna jer se ulagači mogu obeshrabriti i tako usporiti rast novih poslovnih ulaganja i trgovanje dionicama. Nadalje, nepredvidljivost visoke inflacije može otežati ekonomistima, središnjim bankama i vladama da smisle održive planove za kontrolu ili smanjenje stope inflacije.