Ekonomisti su pomno proučavali vezu između izvoza i gospodarskog rasta, uglavnom zbog rezultata postignutih izvozom vođenim rastom u nekim zemljama. Teorijska osnova za postizanje rasta kroz razvoj izvoznih industrija je da konkurencija na međunarodnoj razini zahtijeva učinkovitost, inovacije i ulaganja, a sve to može potaknuti gospodarski rast unutar zemlje. Razvoj izvoznih tržišta može dovesti do ekonomije razmjera budući da se industrije šire i razvijaju svoja tržišta u inozemstvu kao odgovor na inozemnu potražnju. Industrije mogu promicati vještine svjetske klase u dizajnu proizvoda, istraživanju i razvoju i marketingu, koje povećavaju njihov izvozni kapacitet i promiču gospodarski razvoj u vlastitoj zemlji. Promicanje međunarodne trgovine dovodi do politika slobodne trgovine koje promiču izvoz iz zemlje i privlače izravna strana ulaganja u lokalne industrije.
Snažan rast vođen izvozom poduzet je u nizu azijskih zemalja stvaranjem uvjeta u kojima izvoznici mogu razvijati svoje poslovanje. U nekim slučajevima uspostavljene su posebne gospodarske zone ili slobodne zone s povoljnim regulatornim i poreznim poticajima u kombinaciji s modernom infrastrukturom. Tvrtkama koje posluju u određenim sektorima, kao što su izvozno orijentirana proizvodnja ili poduzeća visoke tehnologije, dopušteno je djelovanje u takvim zonama. Takve lokacije su omogućile okruženje u kojem poduzeća mogu privući strana ulaganja i razviti učinkovite i inovativne procese za natjecanje na međunarodnoj razini. Ove zone mogu nuditi smanjenja ili oslobađanja od carina na sirovine i opremu koji se uvoze radi ugradnje u robu za izvoz.
Razvoj izvoznih industrija može omogućiti zemlji da poveća specijalizaciju u onim djelatnostima u kojima ima komparativnu prednost i kao rezultat toga poveća ukupnu proizvodnju u gospodarstvu. Povećanjem tržišta za svoju robu, poduzeća mogu povećati razinu proizvodnje i iskoristiti prednosti ekonomije razmjera za povećanje učinkovitosti. Tehnologija razvijena ili stečena za konkurenciju na međunarodnoj razini može se koristiti u zemlji za povećanje učinkovitosti proizvodnje i smanjenje troškova. Druga poveznica između izvoza i gospodarskog rasta je, dakle, poticanje specijalizacije i učinkovitijeg korištenja resursa jedne zemlje.
Vladine politike razvijene za povećanje međunarodne trgovine mogu imati povoljan učinak na gospodarstvo, ponovno povezujući izvoz i gospodarski rast. Politika niskih carina dogovorena s drugim zemljama može značiti da jeftin uvoz ulazi na domaće tržište, povećavajući izbor za potrošače i potičući domaću industriju na smanjenje troškova i povećanje učinkovitosti. Opće smanjenje cijene dobara i rast nacionalnog dohotka može dovesti do povećanja blagostanja stanovništva i povećanja naplate poreza za državu. To omogućuje državno ulaganje u infrastrukturu za daljnje povećanje međunarodne konkurentnosti. Državna politika stoga može biti usmjerena na povećanje izvoza i gospodarskog rasta stvaranjem povoljnog poslovnog okruženja.