Odnos između ljudskog kapitala i obrazovanja leži u činjenici da obrazovanje značajno poboljšava koncept ljudskih bića kao kapitala, kao i njihov ekonomski i produktivni učinak. Ljudska bića se smatraju kapitalom u smislu da stvaraju prihod i druge vrste nužnih rezultata tijekom svog života. Ovaj koncept se može usporediti s drugim oblicima ulaganja i imovine, kao što su proizvodni pogoni i proizvodna poduzeća, za koje se također smatra da su kapital sposoban proizvesti dobar povrat tijekom vremena.
Obrazovanje je ulaganje u ljudska bića koje može doći u različitim oblicima. Može biti u obliku učenja zanata ili stjecanja diplome, može biti u obliku seminara i radionica, ili može biti u obliku programa osobnog razvoja usmjerenih na poboljšanje osobnih vještina. Donja crta i veza između ljudskog kapitala i obrazovanja je činjenica da obrazovanje poboljšava ekonomsku i produktivnu vrijednost pojedinca.
U strogom smislu, kapital u primjeni na ljudska bića odnosi se na one čimbenike koji poboljšavaju njihovu vrijednost i vrijednost. Takvi čimbenici uključuju obuku računalnih vještina, obuku u učionici i razne oblike neformalne obuke. Kapital se također može odnositi na državne troškove za bolnice i razvoj zdravstvenog sustava. Ovi aspekti poboljšavaju ljudsku produktivnost na isti način na koji proizvodni pogoni poboljšavaju proizvodnju robe. Razlika je u tome što se proizvodni pogoni mogu odvojiti od vlasnika i navesti kao zasebni kapital, dok se obuka koju osoba stječe ne može odvojiti od osobe.
Drugi način promatranja koncepta ljudskog kapitala i obrazovanja je razmatranje učinka ljudske produktivnosti na bruto domaći proizvod (BDP) jedne nacije. BDP se često koristi kao mjera ekonomske situacije u zemlji. Zemlje s visokim BDP-om često imaju dobro obučenu i obrazovanu radnu snagu. Oni također imaju dobre modele zdravstvene skrbi koji poboljšavaju zdravlje i životni vijek svojih radnika. To ilustrira da se ljudski kapital i obrazovanje ne mogu odvojiti od ekonomskog razvoja jedne nacije.
Obrazovani pojedinci ne samo da mogu više pridonijeti gospodarstvu nacije, već su sposobni i trošiti više zbog većih prihoda. Na BDP utječu učinci potražnje za dobrima i uslugama u odnosu na ponudu. Kao takvi, kada se ljudi obrazuju, imat će više novca s kojim će tražiti više dobara i BDP će se kao posljedica toga povećati.