Metafizika je široko područje proučavanja u filozofiji koje nastoji razumjeti i klasificirati najdublju prirodu postojanja. Većina velikih religija, slično, pokušava ponuditi objašnjenje kako i zašto išta uopće, a posebno ljudi, postoji u svijetu. Metafizika i religija su stoga povezane jer religija često pokušava pružiti metafizičko razumijevanje postojanja. Ostala pitanja važna i za metafiziku i za religiju uključuju prirodu ljudskog uma, slobodnu volju te postojanje i ulogu Boga.
Jedini čimbenik koji najviše ujedinjuje metafiziku i religiju je priroda postojanja na temeljnoj razini. Materijalist, na primjer, drži metafizičko stajalište da se sve stvari mogu razumjeti materijalno bez okretanja bilo kakvim nadnaravnim silama. Religiozni vjernici, s druge strane, skloni su vjerovati da svijet postoji zbog Boga ili bogova. Panteistički pogled na metafiziku i religiju kaže da ne postoji stvarna razlika između ideja “Boga” i “svijeta”.
Još jedno važno pitanje kojim se bave oba koncepta je pitanje slobodne volje. Nije poznato sa znanstvenom sigurnošću imaju li ljudi zapravo potpunu kontrolu nad svojim postupcima i odlukama. Metafizičari nastoje proučiti i razumjeti što znači “slobodna volja” za razliku od determinizma i može li se to dvoje pomiriti. Oni također nastoje pružiti racionalne argumente, ponekad crpeći iz moderne znanosti, za ili protiv slobodne volje. Različite se religije, s druge strane, oslanjaju ili na slobodnu volju ili na determinizam kao temeljnu točku u svojim etičkim sustavima.
Teologija je pododjeljak filozofije zainteresiran za ispitivanje Boga i božanskog. Kao takav, poziva na doprinose iz metafizike i religije. Važna pitanja u teologiji uključuju postojanje Boga, mogućnost spoznaje Boga i ulogu Boga u stvaranju i usmjeravanju svemira. Neki metafizičari, na primjer, tvrde da ne postoji Bog ili da se ideja “boga” odnosi samo na neosobnog tvorca. Religijski teolozi, s druge strane, često se zalažu za osobnog Boga ili za teološke stavove koje predstavljaju njihove specifične religije.
Način na koji se ovi koncepti proučavaju temelji se na mnogim različitim čimbenicima, od kojih su mnogi izvučeni iz filozofije, povijesti i religije. Neke religije, na primjer, obeshrabruju preispitivanje religijskih doktrina i potiču dogmatsku, a ne kritičku metafiziku. Akademski filozofi, s druge strane, skloni su vjerovati da se bilo koja pitanja u metafizici i religiji mogu i trebaju proučavati.