Odnos monetarne politike i gospodarstva je činjenica da je monetarna politika alat kojim se manipulira gospodarstvom radi postizanja određenih očekivanih rezultata. Monetarne politike obično uključuju čimbenike poput povećanja ili smanjenja ukupne ponude novca u gospodarstvu u bilo kojem trenutku i preispitivanje kamatnih stopa naviše ili naniže. Obično su središnje banke ili banke federalnih pričuva odgovorne za takve promjene, koje se obično temelje na određenim pokazateljima u gospodarstvu.
Primjer odnosa monetarne politike i gospodarstva je situacija u kojoj se analizom nekoliko poslovnih ciklusa otkriva činjenica da postoji inflatorni trend. Poslovni ciklusi su jednostavno navedena razdoblja koja se koriste za podjelu duljine poslovnih aktivnosti s ciljem da služe kao svojevrsna referentna točka za ekonomiste i druge povezane strane. Za potrebe monetarne politike, poslovni ciklus može biti tromjesečni, godišnji ili se temeljiti na agregatnoj kompilaciji gospodarskih aktivnosti u razdoblju od četiri godine. Analiza poslovnog ciklusa će pokazati postoji li neka vrsta inflacije ili je gospodarstvo sporo. Tamo gdje se tijekom nekoliko poslovnih ciklusa pokaže porast inflacije, središnja banka će uvesti monetarnu politiku usmjerenu na smanjenje inflacije.
Inflaciju obično potiče preaktivna ekonomija u kojoj stopa potrošnje premašuje stopu proizvodnje i ponude. Ovaj trend dovodi do situacije u kojoj će previše novca juriti za premalo robe, što će uzrokovati porast cijena takve robe kao odgovor. Kako bi se suočila s takvim negativnim trendovima, središnja banka bi mogla odlučiti smanjiti količinu novca u optjecaju u gospodarstvu. Svrha ovog smanjenja je smanjiti stopu potražnje i potrošnje, što dovodi do odgovarajućeg pada inflacije koji je potaknut potražnjom. Time se uspostavlja veza između monetarne politike i gospodarstva, budući da je monetarna politika usmjerena na ispravljanje uočene anomalije u gospodarstvu.
Jedan od načina na koji središnja banka može smanjiti količinu novca u gospodarstvu je povećanje kamatnih stopa. Logika je da će povećanje kamatnih stopa dovesti do pada potražnje za kreditima i drugim oblicima kredita kao posljedica previsokih kamatnih stopa. To će također dovesti do veće štednje u bankama i manje potrošnje zbog korelativnog povećanja kamata na štednju u banci. Obrnut je slučaj u slučaju slabih aktivnosti u gospodarstvu. S nadom u poticanje potrošnje i povećanje gospodarskih aktivnosti, središnja banka će smanjiti kamatne stope, što također pokazuje vezu između monetarne politike i gospodarstva.