U najjednostavnijem smislu, odnos između neurotransmitera i raspoloženja je odnos “uzroka i posljedice”, gdje neurotransmiteri mogu proizvesti određene vrste raspoloženja ili emocija. Specifična vrsta i količina neurotransmitera vrlo su važni čimbenici koji utječu na to kakvo raspoloženje osoba može doživjeti. Osim što utječu na emocije, neurotransmiteri igraju vitalnu ulogu u živčanom sustavu jer su, u suštini, glasnici koji trče do i iz mozga i različitih dijelova tijela.
Postoji nekoliko vrsta neurotransmitera i mogu se jednostavno kategorizirati ili kao “uzbudljivi” ili “inhibitorni”, jer se mogu upariti s određenim receptorima i proizvesti određena raspoloženja. Kao što termini sugeriraju, ekscitatorni neurotransmiteri “uzbuđuju” ili stimuliraju mozak, što rezultira aktivnijim, iako ne nužno pozitivnim, emocijama. Jedan primjer ekscitatornih neurotransmitera bio bi adrenalin, koji je često povezan s energetskim raspoloženjem i povećanjem broja otkucaja srca. Dopamin je još jedan ekscitatorni neurotransmiter koji mozak oslobađa nakon što se osoba upusti u ugodne aktivnosti, kao što su jedenje, vježbanje ili romantični spoj. Osim povezanosti neurotransmitera i raspoloženja, pamćenje, učenje i pažnja također su važni procesi na koje utječu ti neurotransmiteri.
Inhibicijski neurotransmiteri, s druge strane, drže i ekscitatorne neurotransmitere i raspoloženje pod kontrolom i “sprečaju” potonje neurotransmitere da šalju previše signala, proizvodeći smirujući učinak na raspoloženje. Jedan od tih neurotransmitera je gama amino-maslačna kiselina (GABA), koja pomaže neuronima u ponovnoj stabilizaciji nakon primanja naleta ekscitatornih neurotransmitera i raspoloženja, što rezultira smanjenom razinom tjeskobe i stresa. Drugi inhibitorni neurotransmiter je serotonin, za čiju se dovoljnu količinu kaže da potiče osjećaj sreće i mira i priprema tijelo za opuštanje tijekom sati spavanja.
Odnos između neurotransmitera i raspoloženja vrlo je važan element ne samo za čovjekovo fiziološko zdravlje nego i za psihičko blagostanje. Ključna je dovoljna i uravnotežena razina neurotransmitera. Na primjer, previše ekscitatornih neurotransmitera poput dopamina i adrenalina može dovesti do shizofrenije i nesanice, jer često pretjerano stimuliraju mozak. S druge strane, niske razine inhibitornih neurotransmitera poput serotonina često se viđaju kod ljudi koji pate od depresije, napada tjeskobe i opsesivno kompulzivnog poremećaja (OCD).
Za borbu protiv nepravilnih razina neurotransmitera i raspoloženja, osobito kada napreduju u psihičke poremećaje, liječnici često propisuju lijekove poput selektivnog inhibitora ponovne pohrane serotonina (SSRI) ili inhibitora ponovne pohrane serotonina-norefinefrina (SNRI), zajedno s nekim savjetovanjem i terapijom ponašanja. Zdrav način života također je vrlo važan, jer hrana i tjelovježba mogu potaknuti oslobađanje neurotransmitera. Na primjer, konzumiranje zdravih proteina poput ribe, mlijeka i peradi može podići razinu dopamina, dok vježbanje može signalizirati mozgu da oslobodi više serotonina i adrenalina.