Veza između paničnog poremećaja i trudnoće je da trudnoća može povećati učestalost i težinu napadaja panike. Neki ljudi pate od paničnog poremećaja prije trudnoće, a promjena života izaziva više napada, dok se drugi razvijaju tijekom trudnoće zbog hormonske neravnoteže. Kombinacija paničnog poremećaja i trudnoće može biti problematična jer ako se poremećaj ne liječi, može biti štetan i za majku i za fetus. Ubrzani rad srca, nedostatak zraka i iracionalni strah simptomi su napada panike. Liječenje stanja uključuje terapiju ponašanja, opuštanje i moguće lijekove.
Panični poremećaj i trudnoća mogu biti česta povezanost. Žene koje su imale napade panike prije trudnoće često otkrivaju da su napadi češći i jači tijekom trudnoće. To može biti dijelom zbog toga što morate prestati uzimati lijekove ili prijeći na nižu dozu koja je sigurna za trudnoću. Mnogi strahovi koji se pojavljuju tijekom trudnoće također mogu dovesti do napada, poput straha od roditeljstva i zdravlja bebe. Panični poremećaj također se može razviti ako je trudnoća neočekivana ili neželjena.
Osim toga, hormonalne promjene ili neravnoteža mogu povezati panični poremećaj i trudnoću. Hormonska neravnoteža može uzrokovati promjene raspoloženja, stres, depresiju i tjeskobu. Svi ti čimbenici mogu izazvati napade panike. Također, u kasnim fazama trudnoće, povećanje proizvodnje serotonina može dovesti do ozbiljnijih napada kod osoba s paničnim poremećajem.
Postoji nekoliko nuspojava s kombinacijom paničnog poremećaja i trudnoće. Fetus može biti uznemiren, što usporava razvoj i slabi imunološki sustav. Veći je rizik od prijevremenih poroda, niske porođajne težine i bolesti. Također može narušiti kretanje fetusa i smanjiti Apgar rezultat. Učinci paničnog poremećaja na majku uključuju povećan rizik od preeklampsije, carskog reza i prijevremenog pucanja membrane. Također može dovesti do postporođajne depresije i poteškoća u povezivanju s bebom.
Simptomi koji proizlaze iz odnosa između paničnog poremećaja i trudnoće mogu biti fizički i emocionalni. Netko može imati ubrzan, snažan otkucaj srca, bol u prsima, otežano disanje i vrtoglavicu. Daljnji simptomi su znojenje popraćeno zimicama ili valovima vrućine, drhtanjem ili drhtanjem te utrnulošću prstiju i udova. Emocionalni znakovi uključuju iracionalan strah, osjećaj neadekvatnosti i gubitka kontrole te osjećaj odvojenosti od stvarnosti.
Treba potražiti liječničku pomoć ako ima kombinaciju paničnog poremećaja i trudnoće. Tipični tretman uključuje terapiju ponašanja, učenje pozitivnog razmišljanja i tehnike opuštanja poput joge i meditacije. Liječnik također može propisati lijekove u situacijama kada su rizici za majku i fetus od tjeskobe veći od rizika od lijekova.