Kakav je odnos između potrošačke potrošnje i BDP-a?

Bruto domaći proizvod nacije (BDP) odnosi se na izračun ukupnih usluga i dobara koje je proizvela nacija u određenom razdoblju. Odnos između potrošačke potrošnje i BDP-a leži u činjenici da je potrošačka potrošnja važna komponenta u mjerenju BDP-a. To je uglavnom zbog činjenice da potrošačka potrošnja čini najveći postotak faktora BDP-a. Taj se odnos može vidjeti u načinu na koji odluke potrošača o potrošnji utječu na izračun ukupnog BDP-a.

Kada je potrošačka potrošnja visoka, ukupni BDP odražava to povjerenje potrošača kroz veće brojke BDP-a koji uspostavljaju izravnu vezu između potrošačke potrošnje i BDP-a. Potrošačka potrošnja izvodi se izračunom koliko pojedina kućanstva troše u promatranom razdoblju. Takav potrošni materijal uključuje stvari poput trajne i netrajne robe. Trajna roba odnosi se na proizvode poput kuća, automobila i drugih predmeta koji općenito traju više od tri godine. Netrajni proizvodi uključuju proizvode poput hrane i drugih lako pokvarljivih predmeta koji traju manje od tri godine. Ukupna potražnja za takvim proizvodima čini razliku u konačnim izračunima BDP-a.

Drugi odnos između potrošačke potrošnje i BDP-a može se vidjeti u načinu na koji smanjena potrošačka potrošnja utječe na izračun BDP-a. Kada je povjerenje potrošača nisko, to se odražava u smanjenoj potrošnji i većoj štednji. Kada se potrošači više bave štednjom nego potrošnjom, to dovodi do pomaka u ravnoteži gospodarstva koji se odražava u smanjenom ukupnom BDP-u. Tako niske stope BDP-a mogu ekonomistima ukazivati ​​na to da je gospodarstvo u recesiji. Naprotiv, kada je potrošačka potrošnja visoka, to će ekonomistima ukazati na procvat gospodarstva.

Ova veza između potrošačke potrošnje i BDP-a omogućuje ekonomistima da predvide kada je gospodarstvo postalo previše zagrijano zbog prekomjerne potrošnje. Kada BDP raste po konstantno visokoj stopi umjesto da održava poželjnu ravnotežu, to ekonomistima može ukazivati ​​na to da gospodarstvo raste neodrživom stopom, što će samo dovesti do neizbježnog slobodnog pada. Neupravljana i nepromišljena potrošnja potrošača koja dovodi do razdoblja pretjeranog rasta BDP-a pregrijava gospodarstvo do te mjere da bi na kraju mogla implodirati. Vlade obično poduzimaju mjere za kontrolu takvih neodrživih rasta raznim mjerama. Jedna od tih mjera je povećanje kamatnih stopa kako bi se ljudi potaknuli na štednju umjesto zaduživanja u bankama, kako bi se gospodarstvo ohladilo.