Učinak testiranja je sklonost učinkovitijem stjecanju i zadržavanju znanja testiranjem na njemu, a ne vježbanjem ili ponavljanjem lekcija. Ovaj je fenomen predmet proučavanja prosvjetnih djelatnika od početka 20. stoljeća, a brojna istraživanja su to potvrdila. Istraživači su došli do brojnih objašnjenja kako i zašto djeluje učinak testiranja. Ove informacije mogu biti važne za razvoj učinkovitih tehnika obrazovanja u učionici.
Jedna teorija o učinku testiranja tvrdi da aktivnost aktivnog prisjećanja informacija u testnom okruženju pomaže mozgu da ih dohvati i stvara bolju neuronsku vezu za pronalaženje informacija u budućnosti. Ako je ispitno okruženje toliko izazovno da se učenici ne mogu sjetiti informacija, nema učenja. Nasuprot tome, previše pojednostavljeno testno okruženje također može biti štetno za učenje, jer učenici možda neće biti prisiljeni stvarno se prisjetiti informacija.
Pojačanje također može igrati ulogu u učinku testiranja. Ljudi, kao i mnogi organizmi, napreduju na pojačanju i imaju tendenciju učinkovitijeg učenja u okruženjima koja pojačavaju. Ako se student uspješno prisjeti informacija i ima dobar učinak na testu, dobra ocjena na ispitu može pojačati njezin učinak. Ona želi ponoviti izvedbu na budućim testovima za istu nagradu, a to potiče mozak da zadrži informacije.
Ovaj psihološki fenomen može biti važna stvar koju treba uzeti u obzir u dizajnu testa. U testiranju s višestrukim izborom učenici moraju prepoznati samo koncept. Ovo je u suprotnosti s praznim upitima, gdje je uključeno prisjećanje i učenik se zapravo mora sjetiti. Čini se da takvi testovi stvaraju veći učinak testiranja, čineći vjerojatnijim da će učenici naučiti informacije. Kod testova s višestrukim izborom učenici mogu zaboraviti gradivo nakon testa jer ga nisu bili prisiljeni prisjećati se pod pritiskom.
Rasprava o otvorenim i zatvorenim knjigama također je tema od interesa među istraživačima zainteresiranim za učinak testiranja. Prema logici da je prisjećanje bolje od prepoznavanja, zatvorene knjige bi se činile prikladnijima. Međutim, učenici koji polažu testove otvorenih knjiga mogu uključiti vještine kritičkog mišljenja. To bi moglo rezultirati dubljim razumijevanjem temeljnog koncepta i povećanim učenjem. Otvorena knjiga mogla bi biti prikladnija za testove u kojima učitelji žele da učenici razviju vještine kritičkog mišljenja.
Učenici mogu doživjeti sukob između učinka testiranja i tjeskobe pri testiranju. Neki učenici ne postižu dobre rezultate na testovima jer postaju nervozni, mogu pogriješiti ili se ne prisjetiti informacija koje zapravo vrlo dobro znaju. Neki zagovornici testiranja otvorenih knjiga vjeruju da ovaj pristup može smanjiti stres i omogućiti studentima da se usredotoče na kritičko razmišljanje tijekom ispita.