Analiza troškova i koristi, koja se ponekad naziva akronimom CBA, počinje ispravnim postavljanjem istraživačkog pitanja. To uključuje utvrđivanje svih potencijalnih pozitivnih učinaka određene potencijalne odluke o ulaganju, a zatim njihovo pretvaranje u novčane vrijednosti. Zatim se slijedi isti postupak za sve troškove povezane s dotičnim projektom. Kada su oba skupa vrijednosti izračunata, mogu se jednostavno usporediti. Projekte čije koristi premašuju njihove troškove treba poduzeti, a one čiji troškovi premašuju njihove koristi treba redizajnirati ili ukinuti.
Ova vrsta analize idealno je prikladna za određene vrste problema. Svi projekti koji se lako mogu uokviriti korištenjem valutne vrijednosti dobar su izbor za takvu analizu. Projekte čije je troškove ili koristi teško pretvoriti u ovu vrstu vrednovanja teško je na zadovoljavajući način analizirati analizom troškova i koristi. Analiza troškova i koristi zahtijeva projekte koji su vremenski i prostorno ograničeni ili je izračunavanje troškova i koristi nemoguće. Pažljivo biranje ovih granica ključno je ako se žele dobiti korisni rezultati.
Jedan čimbenik koji može utjecati na ovu odluku je utjecaj na okoliš, kojemu je poznato da je teško dodijeliti razumnu i široko prihvaćenu vrijednost troškova, budući da su troškovi dugoročni i široko raspoređeni. Drugi je trošak ljudskog života, koji se može izračunati, ali ne uvijek na način bez kontroverzi. Standardna metoda za određivanje vrijednosti ljudskog života u svrhu analize troškova i koristi oslanja se na izbore koje ljudi sami donose kada određuju cijenu rizika od smrti ili ozljede u odnosu na ekonomsku nagradu.
Izračunavanje troškova za analizu troškova i koristi uključuje jednostavno određivanje novčane vrijednosti svih troškova potrebnih za provedbu projekta. Konkretne izdatke za kapital i rad lako je procijeniti. Ostali, manje očiti troškovi također se moraju vrednovati i ponekad ponderirati vjerojatnošću da će se oni pojaviti. Izgradnja zračne luke mogla bi nametnuti male, ali ozbiljne potencijalne troškove u obliku rizika od zračnih nesreća, a to se mora izračunati.
Vrednovanje potencijalnih koristi odvija se na isti način kao i procjena potencijalnih troškova. Mogu se uzeti u obzir i fizičke i nematerijalne koristi. Korporacije koje koriste analizu troškova i koristi obično koriste modele tržišnih cijena kako bi odredile relativnu vrijednost svake jedinice koristi, koja će imati tendenciju pada od jedinice do jedinice kako potrošači postaju manje zainteresirani za stjecanje više određenog dobra.
Prilikom izračunavanja troškova i koristi, vrijeme se također mora uzeti u obzir u procesu donošenja odluka. Novac koji se mora potrošiti u budućnosti manje je vrijedan od novca koji se mora potrošiti odmah, jer se može očekivati da će taj novac u međuvremenu zaraditi kamate. To čini buduće izdatke jeftinijim u smislu tekućeg novca, a što je duže vrijeme prije ulaganja mora biti napravljeno, to je veći efektivni popust. Pažljivo i konzervativno izračunavanje stope diskontiranja budućih troškova ključno je za uspjeh ove tehnike.