Postoji mnogo tehnika za poboljšanje koncentracije u sportu, a učinkovitost svake metode će se razlikovati kod različitih sportaša u različitim okolnostima. Mnogi stručnjaci preporučuju život na način koji minimalizira osobne distrakcije neposredno prije sportskih događaja kako bi se um lakše mogao usredotočiti. Neki sportaši pažljivo su konstruirali fizičke rutine kroz koje prolaze, poput vježbi zamaha koje, na primjer, igraju golferi, a oni su često posebno dizajnirani za poboljšanje koncentracije u sportu. Neki treneri također preporučuju da sportaš nauči kontrolirati svoj tok misli kako bi izbjegao bilo kakvu negativnost, a mnogi stručnjaci pozivaju sportaše da se usredotoče na neposrednu fizičku situaciju izbjegavajući sve brige izvan trenutka.
Općenito govoreći, koncentracija u sportu gotovo je uvijek važna, ali određeni sportski događaji imaju manje mjesta za pogreške od drugih. Na primjer, golf i bejzbol su sportovi u kojima vrlo male fizičke nedosljednosti u kretanju mogu imati veliki utjecaj na izvedbu. Sportašima u oba sporta može biti potrebna ogromna koncentracija kako bi bili sigurni da uopće ne mijenjaju svoje pokrete, a svaka mentalna distrakcija može potencijalno uzrokovati potpuni kolaps.
Stručnjaci sugeriraju da je jedna od najmoćnijih metoda poboljšanja koncentracije u sportu stvaranje tjelesne rutine. Na primjer, kada igrači bejzbola vježbaju zamah ili bacači silaze s brežuljka između terena, oni često vraćaju svoje misli i usredotočuju se na sljedeću radnju koju moraju izvesti. Takve se rutine mogu vidjeti u svim vrstama sportova, a često se izvode posebno u svrhu sužavanja fokusa, koncentracije i pripreme tijela za izvođenje.
Jedan od problema koji često može uzrokovati poteškoće s koncentracijom u sportu je kada se sportaši previše fokusiraju na pobjede i poraze. Obično sportaši mogu imati bolje rezultate ako se malo više usredotoče na proces točno onoga što fizički pokušavaju učiniti, a mogli bi imati dosta poteškoća s koncentracijom ako postanu nervozni zbog konačnog ishoda. Zapravo, većina misli koje izazivaju intenzivne emocije tijekom atletske izvedbe mogu biti ometanja, a to bi uključivalo bilo kakve osobne probleme koji bi sportaševe misli mogli odvući od njegovog zadatka.
Kako bi izbjegli osobne smetnje, neki sportaši tijekom vremena prije nastupa potpuno mijenjaju svoj život u kući. Primjerice, neki boksači napuštaju obitelj i izoluju se u trening kampu dok se pripremaju za meč. Drugi sportaši mogu promijeniti način na koji jedu ili spavaju prije događaja, a mnogi se povlače od bilo kakvih vanjskih problema koji bi mogli ometati pažnju.