Dok se neki čimbenici rizika za Alzheimerovu bolest, kao što su starenje i genetika, ne mogu promijeniti, istraživanja sugeriraju da mnoge različite metode mogu pomoći u prevenciji ovog razornog poremećaja pamćenja. Istraživanja pokazuju da zdrav način života koji uključuje tjelesnu i mentalnu aktivnost može smanjiti rizik od nastanka bolesti pamćenja. Zdrava hrana i izbjegavanje pušenja dio su zdravog načina života koji može pomoći u prevenciji.
Rad na mentalnim izazovima kao što su zagonetke i igre može pomoći u održavanju mozga u formi u smislu poboljšanja pamćenja. Neka istraživanja pokazuju da logičke zagonetke, kao i igre riječima i rješavanje zagonetki, osobito kako osoba stari, mogu pomoći u prevenciji Alzheimerove bolesti. Učenje novih stvari, a ne samo održavanje istih aktivnosti, kada osoba navrši 65 godina također može djelovati kao odvraćanje od nastanka poremećaja mozga. Bilo da se radi o učenju drugog jezika, razvoju vještina u novom sportu ili eksperimentiranju s drugačijim zanatskim tehnikama, smatra se da isprobavanje novih aktivnosti pomaže zdravlju uma i pomaže u prevenciji nekih vrsta moždanih bolesti kao što je Alzheimerova bolest.
Fizička, a ne samo mentalna aktivnost smatra se važnom u pokušaju prevencije razvoja Alzheimerovog poremećaja. Hodanje, istezanje i druge svakodnevne aktivnosti kao što su čišćenje kuće ili vrtlarstvo mogu pomoći u održavanju koordinacije tijela starijih osoba, kao i tjelesne forme. Neka istraživanja su pokazala da trening s utezima nakon 65. godine može smanjiti rizik od dobivanja Alzheimerove bolesti za čak 50%. Smatra se da najmanje 30 minuta različitih vježbi pet puta tjedno igra ulogu u izgradnji tjelesnog zdravlja kako bi se spriječila Alzheimerova bolest.
Zdrava prehrana i nepušenje su druge promjene načina života koje mogu smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti. Smatra se da pušenje nakon 65. godine posebno povećava rizik od razvoja Alzheimerove bolesti. Naravno, bolje je uopće ne početi pušiti, ali prestanak te navike što je prije moguće može pomoći u prevenciji Alzheimerove bolesti prema nekim istraživanjima.
Studije sugeriraju da je uloga prehrane u prevenciji Alzheimerove bolesti povezana s redovitom konzumacijom hrane koja sadrži Omega 3 masne kiseline, kao što su neke vrste ribe, plus orašasti plodovi i maslinovo ulje. Smatra se da svježe voće i povrće kao i cjelovite žitarice također pomažu u prevenciji Alzheimerove bolesti. Budući da neke studije sugeriraju da pretilost i dijabetes doprinose rizicima od razvoja Alzheimerovog moždanog poremećaja, važno je održavati zdravu tjelesnu težinu, kao i pratiti cjelokupno zdravlje.