Prilikom odabira najbolje strategije upravljanja znanjem, poduzeće mora uzeti u obzir dostupne resurse, uključujući softver i ljudske resurse koji se mogu posvetiti puno radno vrijeme funkciji upravljanja znanjem. Korporativna kultura također treba biti procijenjena i poduzeće treba razmotriti jesu li potrebne promjene te kulture. Ciljevi poduzeća i izjava o misiji drugi su čimbenici u određivanju strategije upravljanja znanjem. Najbolja strategija koju treba slijediti također ovisi o poslovnom modelu, industriji u kojoj poduzeće posluje i prirodi kupaca i dobavljača poslovanja.
Izbor najbolje strategije upravljanja znanjem može se prilagoditi kako bi se uzeli u obzir ciljevi organizacije i resursi dostupni za provedbu strategije. Poduzeće s inovacijskom kulturom koja zahtijeva podršku upravljanja znanjem trebalo bi strategiju usmjeriti na promicanje dijeljenja inovativnih ideja unutar poduzeća i povezivanja s relevantnim vanjskim istraživačkim ustanovama ili suradničkim mrežama. Poduzeće posvećeno korisničkoj službi treba povezati strategiju upravljanja znanjem s povratnim informacijama kupaca, suradničkim online prostorima, otvorenom inovacijom i uključivanjem kupaca u razvoj proizvoda. Strategija bi trebala biti usmjerena na dostupne resurse u smislu softvera koji će se koristiti i broja članova osoblja koji mogu biti uključeni u upravljanje znanjem.
Postojeća korporativna kultura važan je čimbenik. Ako je kultura da zaposlenici sudjeluju u odlukama i budu proaktivni s prijedlozima za poboljšanje i inovacije, tada bi strategija upravljanja znanjem mogla biti usmjerena na poboljšanje kanala komunikacije između menadžmenta i osoblja. Strategija bi mogla imati za cilj povećati suradnju osoblja i osigurati da se prijedlozi osoblja razmotre i, prema potrebi, postupi po njima. Tamo gdje je korporativna kultura usredotočena na korisničku uslugu, strategija upravljanja znanjem mogla bi se usredotočiti na poboljšanje kanala komunikacije i suradnje s kupcima.
Tamo gdje su dostupni dovoljni resursi, strategija upravljanja znanjem mogla bi biti usmjerena na promjenu korporativne kulture kako bi se potaknuo inovativniji pristup ili pristup orijentiran na klijente unutar organizacije. Strategija bi mogla uključivati uspostavljanje kanala za prijedloge osoblja, uključujući suradničke stranice i poticaje za ozbiljno sudjelovanje kao što su mjesečne nenovčane nagrade za najbolje prijedloge. Mogli bi se održavati redoviti sastanci radi rasprave o metodama za promicanje inovacija ili poboljšane usluge korisnicima. Mogao bi se pokrenuti formalni proces kako bi se osiguralo da se svi prijedlozi osoblja prate i, ako je potrebno, poboljšaju daljnjom raspravom s relevantnim osobljem. Strategija upravljanja znanjem bi tako mogla osigurati da se što više prijedloga osoblja prevede u djelo od strane menadžmenta.