Tenzijske glavobolje, koje se često nazivaju i stresne glavobolje, jedna su od najčešćih vrsta glavobolja koje se doživljavaju. Iako općenito nisu tako iscrpljujuće kao migrenske glavobolje, tenzijske glavobolje mogu se pojaviti s većom učestalošću i imaju veću sklonost ponavljanju, osobito kada je osoba pod stresom. Međutim, dobra vijest o tenzijskim glavoboljama je da se općenito mogu lako liječiti kombinacijom smanjenja stresa, lijekova i promjena u prehrani i tjelovježbi.
Bol tenzijske glavobolje općenito je blaga do umjerena. Oboljeli obično opisuju ove glavobolje kao čvrstu traku pritiska zbog koje se osjeća kao da je glava u škripcu. Tenzijske glavobolje obično pogađaju obje strane glave i mogu se koncentrirati na čelo, bazu glave ili sljepoočnice. Neki pacijenti također pate od simptoma sličnih migreni, uključujući osjetljivost na svjetlost ili buku, smetnje vida te mučninu ili povraćanje. Tenzijske glavobolje mogu trajati od 30 minuta do nekoliko dana.
Iako liječnici još uvijek raspravljaju o uzroku tenzijske glavobolje, većina se slaže da je bol uzrokovana kontrakcijama mišića glave, lica, vrata ili ramena. Ove glavobolje mogu potaknuti psihološki čimbenici kao što su anksioznost, emocionalna napetost ili depresija. Tenzijske glavobolje također mogu imati fiziološke okidače, kao što su umor, spavanje u hladnoj sobi ili spavanje s vratom u nenormalnom položaju. Svaka aktivnost koja uzrokuje dugotrajno držanje glave u jednom položaju također može uzrokovati tenzijsku glavobolju.
Budući da je stres vodeći uzrok tenzijske glavobolje, oni koji pate trebaju razmisliti o učenju raznih načina rješavanja napetosti. Biofeedback, joga, meditacija i tehnike opuštanja mogu biti vrlo učinkovite u ublažavanju glavobolje i smanjenju učestalosti tenzijske glavobolje. Akupunktura i terapija masaže također mogu pomoći osobama koje boluju od glavobolje u liječenju boli i upravljanju stresom. Ako su kronične tenzijske glavobolje manifestacije temeljne depresije, tjeskobe ili potisnutog neprijateljstva, glavobolje se mogu ublažiti psihološkim savjetovanjem.
Promjene u prehrani i tjelovježbi također mogu pomoći u smanjenju rizika od glavobolje od napetosti. Studije su otkrile da određene namirnice poput čokolade, sira i pojačivača okusa mononatrijevog glutamata (MSG) mogu izazvati tenzijske glavobolje. S druge strane, dijeta koja je bogata voćem i povrćem, cjelovitim žitaricama i uključuje ribu i soju za proteine može pomoći u smanjenju učestalosti i intenziteta glavobolje od stresa. Uzimanje preporučene dnevne doze magnezija i vitamina B-kompleksa također potencijalno može pomoći onima koji imaju tenzijske glavobolje, kao i dovoljno sna i odvikavanje od navike pušenja.
Iako bi gornji prijedlozi mogli pomoći kod dugotrajnog olakšanja, osobama koje pate od tenzijske glavobolje također je potrebno trenutno ublažavanje boli. Lijekovi bez recepta poput ibuprofena, acetaminofena ili aspirina obično su korišteni analgetici za liječenje tenzijske glavobolje. Neki medicinski stručnjaci predlažu spajanje lijekova koji se izdaju bez recepta s kofeinom i antihistaminikom. Kofein može pomoći sužavanjem protoka krvi i smanjenjem otekline. Antihistaminici mogu učiniti isto, iako su općenito učinkovitiji kada se nose s tenzijskom glavoboljom uzrokovanom alergijama. Topli ili hladni tuševi ili kupke mogu ublažiti bol kod nekih oboljelih, dok se drugi kunu da stavljanje topline ili ledenog omota na glavu smanjuje bol.