Očekivano trajanje života može se definirati kao prosječno vrijeme koje ljudsko biće može očekivati da će živjeti. Obično se izračunava u smislu godina nakon rođenja, ali se ponekad računa počevši od druge dobi. Tijekom povijesti, stope očekivanog životnog vijeka ljudi su se općenito povećavale. Mnogi ljudi vjeruju da je to zbog promjena u medicinskim tretmanima i znanju, kao i napretka u prehrani i sanitarnim praksama.
U Sjedinjenim Državama 1900-te su bile obilježene prilično niskim životnim vijekom. Oko polovice sve djece rođene 1900. očekivalo se da će doživjeti samo 50 godina. Danas se očekivani životni vijek dramatično promijenio, budući da se očekuje da će prosječna osoba (bilo kojeg spola) u Sjedinjenim Državama doživjeti oko 77 godina star. Dok se povećanje očekivanog životnog vijeka u 20. stoljeću često pripisuje kombinaciji prehrane, promjenama u ukupnom javnom zdravlju i napretku medicine, jedan čimbenik ističe se među ostalima. U 20. stoljeću stopa smrtnosti dojenčadi u razvijenim zemljama dramatično se smanjila.
Vrijedi napomenuti da ženke imaju duži životni vijek od muškaraca. Očekuje se da će žene živjeti oko 79.4 godine, dok se za muškarce očekuje samo oko 73.6 godina. Očekivano trajanje života Afroamerikanaca je također prilično drugačije. Afroamerikanci imaju očekivani životni vijek od oko 67.2 godine, dok Afroamerikanke imaju prosječni životni vijek od oko 74.7 godina.
Najznačajnije promjene u stopama očekivanog životnog vijeka zabilježene su u bogatim dijelovima svijeta, što uključuje mjesta poput Sjedinjenih Država i europskih zemalja. Indija je također doživjela dramatično povećanje očekivanog životnog vijeka. Na primjer, oko sredine 1900-ih, očekivani životni vijek u Indiji bio je samo 32 godine, ali se na prijelazu stoljeća udvostručio na 64 godine. U zemljama koje se mogu smatrati siromašnim, danas su stope oko polovice onih u bogatijim, tehnološki naprednijim zemljama. Na primjer, u zemljama Trećeg svijeta, stope smrtnosti od bolesti poput AIDS-a održale su životni vijek kratkim.
Postoje neke iznimke od pravila bogate nacije u odnosu na siromašnije. Na primjer, u Rusiji se 1999. godine smanjio očekivani životni vijek, nakon pada Sovjetskog Saveza, kada su stope pale na 59.9 godina za muškarce i 72.43 godine za žene. U ovoj naciji za kraći životni vijek nije krivo bolest, već je možda dijelom posljedica sve veće zlouporabe alkohola i droga.
Danas je pretilost zabrinjavajuća za mnoge i može se pokazati da s vremenom smanjuje očekivani životni vijek, budući da može doprinijeti određenim bolestima koje mogu biti smrtonosne. Primjerice, prekomjerna tjelesna težina pridonosi nastanku određenih karcinoma i srčanih bolesti, a pridonosi i razvoju dijabetesa. Kao takvi, neki stručnjaci predviđaju da će se stope u razvijenim, bogatijim zemljama smanjivati kako stanovništvo postaje pretilo.