Bruto domaći proizvod (BDP) neke zemlje može se povećati kroz politike koje pomažu osigurati stabilne uvjete, uvesti kontrolu nad tržištima kapitala ili ograničiti vojnu potrošnju. Napori da se obrazuje i opremi moderna radna snaga također mogu pomoći naciji da postigne najveći mogući BDP. Statistički podaci poput BDP-a mogu biti istaknuti kao mjerenje ukupne kvalitete života nacije. Životni standard u zemlji također se može podići snažnom trgovinskom politikom na lokalnoj i nacionalnoj razini.
Stabilni uvjeti na nacionalnoj razini često se smatraju kritičnim čimbenikom za postizanje najvišeg BDP-a. Mirnodobni uvjeti obično rezultiraju povjerenjem investitora, budući da kapitalnim investicijama mogu biti potrebne godine za planiranje i izgradnju prije nego što se generira značajno bogatstvo. Osim toga, oružani sukobi, nedovoljna policija i prirodne katastrofe mogu negativno utjecati na produktivnost nacije.
Kontrola nad tržištima kapitala još je jedan faktor koji nacije koriste za postizanje najviših stopa BDP-a. Budući da povijest pokazuje da su ljudi skloni podlegnuti i špekulativnim epizodama i beskrupuloznim financijerima, vlade obično stupaju u neku vrstu regulacije tržišta kapitala. Zakoni o zaštiti potrošača doneseni su u nekim zemljama kako bi se spriječila viktimizacija potrošača. Takvi zakoni također mogu dati veće povjerenje u tržište, navodeći investitore da povećaju kapitalna ulaganja unutar jedne nacije.
Ekstremna regulacija ponekad može imati negativan utjecaj. To se pokazuje u onim zemljama u kojima su građani žrtvovani od strane ekstremističke vlade koja može donijeti drakonske zakone koji strogo reguliraju kupnju i prodaju. Takvi napori mogu imati suprotne rezultate i često rezultirati nižim životnim standardom.
Obrazovna ulaganja također se mogu koristiti kao metoda postizanja najvećeg BDP-a. Općenito, što je stanovništvo obrazovanije, proizvodni kapacitet nacije postaje veći. Snažna trgovinska politika još je jedan čimbenik koji može povećati bogatstvo nacije. Zakonodavstvo može utjecati na trgovinsku politiku. Ponekad zakoni mogu biti štetni za nacionalni BDP, kao kada zemlja slijedi izolacionističku strategiju koja ograničava slobodnu trgovinu.
Neki ekonomisti vjeruju da je ograničavanje vojne potrošnje dobar način za poticanje gospodarstva, ali drugi to osporavaju. Prekid rata može godinama utjecati na nacionalni BDP zbog smanjenja proizvodnih kapaciteta, kao i gubitka ljudskih života i tijela. Snažno trgovanje cilj je mnogih nacija, budući da protok kapitala kroz monetarni sustav omogućuje povećanje ulaganja u proizvodne kapacitete i ljudska intelektualna dostignuća. Zemlje koje posjeduju veći broj inženjera, nastavnika i drugih obučenih stručnjaka obično imaju najviše vrijednosti BDP-a među svjetskim gospodarstvima.