Osjećaji tjeskobe i promjene raspoloženja povezani su jer, prema mišljenju stručnjaka, tjeskoba koja često gori na gorivu mašte uma može pridonijeti lošem raspoloženju, osobito ako je osoba umorna. Raspoloženja koja traju neko vrijeme i imaju fiziološku komponentu su temeljni osjećaji koji su manje intenzivni od emocija. Interakcija između kronične tjeskobe i promjena raspoloženja može stvoriti negativan ciklus koji utječe na mentalnu dobrobit, stoga je važno analizirati ukorijenjene misaone obrasce koji utječu na anksioznost i raspoloženja.
Za razliku od snažnog emocionalnog straha, koji je odgovor na stvarnu prijetnju poput gubitka posla ili fizičkog napada, anksioznost nije uvijek strogo povezana sa stvarnim životnim iskustvima. Anksioznost često proizlazi iz negativnih misaonih obrazaca povezanih s budućim, iluzornim događajima. Osobe koje pate od kronične anksioznosti opsesivno pretjerano predviđaju probleme i zamišljaju najgore ishode događaja. S vremenom neobuzdane negativne misli i tjeskoba iscrpljuju tijelo, a kombinacija umora i napetosti može rezultirati negativnim raspoloženjem i promjenama raspoloženja.
Djelomično temeljena na biološkim ritmovima tijela, raspoloženja poput tjeskobe često su nespecifična i možda se ne temelje na stvarnim iskustvima. Na primjer, budući da većina ljudi ujutro ima veću razinu energije, vjerojatnije je da će biti optimističniji i imati sigurniji pogled kada razmišljaju o izazovnom problemu. Isti se problem može vidjeti u pesimističnijem svjetlu kasnije tijekom dana kada se prirodni tjelesni ritmovi osobe smiruju i dolazi umor.
Veza između tjeskobe i raspoloženja može se promatrati kao: “Što je bilo prije, kokoš ili jaje?” ciklus. Osjećaj stalne ili silne brige može biti zamoran i može doprinijeti lošem raspoloženju. Naravno, negativna raspoloženja mogu doprinijeti umoru ili problemima sa spavanjem i izazvati još veću tjeskobu.
Neki stručnjaci smatraju da je način da se izađe iz zamke tjeskobe i raspoloženja razvijanje zdravih misli ili kognitivnih obrazaca. Vjeruju da su svi osjećaji rezultat misli i načina na koji mi ljudi svijet. Mnogo puta ti obrasci razmišljanja imaju ograničenu osnovu u stvarnosti. Razumijevanje veze između tjeskobe i promjena raspoloženja, kao i kako negativne misli mogu dovesti do nepotrebne napetosti, pa čak i depresije, može biti prvi korak, prema nekim stručnjacima, u kontroli negativnih raspoloženja.
Pravilan odmor također je ključan za prevladavanje kronične tjeskobe i promjena raspoloženja. Nedostatak sna može rezultirati emocionalnom razdražljivošću, kao i lošom koncentracijom i oslabljenim imunološkim sustavom. Izbjegavanje prekomjernih količina kofeina, osobito kasnije tijekom dana, i prakticiranje tehnika opuštanja poput meditacije također mogu biti od pomoći u dobrom noćnom odmoru.