Odnos između makroekonomije i nezaposlenosti je činjenica da je nezaposlenost jedno od nekoliko makroekonomskih načela. Makroekonomija se bavi ekonomskim pitanjima s nacionalnog stajališta, za razliku od mikroekonomije, koja je više individualna. Mjerenje stope i oblika nezaposlenosti u jednoj naciji jedan je od pokazatelja stanja u gospodarstvu. Smanjenje stope nezaposlenosti ukazuje na pad u gospodarstvu, s valovitim učincima koji dodatno utječu na druge ekonomske varijable.
Nagli pad stopa zaposlenosti koji je prije bio visok može se pripisati čimbenicima kao što su smanjenje potražnje, promjena okusa i sezonske promjene. To je odnos između makroekonomije i nezaposlenosti jer je jedan od pokazatelja moguće recesije nagli pad potražnje za robom i uslugama od strane potrošača. Inflacija je još jedan makroekonomski čimbenik koji uzrokuje porast cijena roba i usluga tijekom vremena. Kada se to dogodi, novac neće moći ići tako daleko kao prije, što će dovesti do pada potražnje za takvim dobrima i uslugama. Tijekom takvog razdoblja, većina tvrtki će otpustiti dio svog viška osoblja u pokušaju da uštedi novac koji bi bio upotrijebljen za plaćanje usluga koje više nisu tražene.
Promjene u ukusima i preferencijama kupaca također dovode do promjene potražnje, što neke proizvođače ili proizvođače može zateći nesvjesnim. Na primjer, tvrtka koja proizvodi proizvode za tinejdžere morat će provoditi stalna istraživanja tržišta te proučavati i predviđati nove trendove u proizvodima za tinejdžere. Ako je tvrtka za proizvodnju odjeće iznimno uspješna s prodajom ljubičastih traperica tijekom ljetnog razdoblja i zapošljava nove zaposlenike kako bi zadovoljila potražnju za proizvodom, takva će tvrtka morati predvidjeti kada će se preferencija prebaciti na plave traperice. Time se izbjegava zaglavljivanje s neželjenom robom, što bi dovelo do gubitka prihoda od prodaje i otpuštanja brojnih radnika zbog pada potražnje. Nezaposlenost uzrokovana promjenom ukusa također može doprinijeti zbirnim nacionalnim stopama nezaposlenosti, što je još jedna poveznica između makroekonomije i nezaposlenosti.
Sezonska nezaposlenost odnosi se na vrste nezaposlenosti koje su uzrokovane smanjenjem potražnje za sezonskim proizvodima ili uslugama. Makroekonomiju i nezaposlenost povezuje i učinak koji nezaposlenost ima na druge ekonomske čimbenike. Radnici su također potrošači, a kada zbog nezaposlenosti nemaju novca za trošenje, agregatna potražnja za robom će još više pasti. To također dovodi do povećanja potražnje za naknadama za nezaposlene i drugim paketima socijalne skrbi, čime se opterećuje državni proračun.