Nominalna kamatna stopa i inflacija dvije su vrlo važne brojke koje pomažu jednoj naciji da odredi kupovnu moć svoje valute. Nominalna kamatna stopa – također nazvana tržišna stopa – je neprilagođen broj koji se često odnosi na gotovinske depozite ili kredite. Inflacija narušava ovu stopu jer je novac zarađen na štednom računu ili kreditnim zajmovima manji u smislu potrošnje. Na primjer, nominalna kamatna stopa i inflacija u gospodarstvu su pet posto, odnosno tri posto. Realna kamatna stopa u gospodarstvu je tada dva posto jer je nominalna stopa umanjena za inflaciju ovdje standardna formula.
U slobodnoj tržišnoj ekonomiji tržište određuje kamatne stope. Dio ove stope dolazi od potražnje potrošača, a drugi od konkurencije, iako mnogi čimbenici mogu utjecati na stopu. Financijske institucije nude stope za štedne račune i kreditne opcije koje su istovremeno atraktivne i koje će instituciji donijeti novac. Stoga su te stope nominalne jer se određuju na temelju različitih čimbenika. Nominalna kamatna stopa i inflacija mogu utjecati na zaradu banke u određenom vremenskom razdoblju.
Inflacija nosi klasičnu definiciju previše dolara za premalo robe. Ciklusi slobodnog tržišta koji imaju malo interakcije s državom imaju tendenciju da imaju neku prirodnu inflaciju. To se događa zbog rasta i većeg broja pojedinaca koji imaju mogućnost kupnje dobara i usluga. Neprirodna inflacija nastaje kada državni subjekt pokušava postaviti tržišne kamatne stope ili prilagoditi ponudu novca u gospodarstvu. Nominalna kamatna stopa i inflacija na ovom tržištu obično su promjenjiviji jer vlada prilagođava nominalnu stopu kako bi kontrolirala inflaciju.
Teorija iza ove dvije ekonomske situacije donekle je slična između štednih računa i kredita. Za štedne račune, što je dulje trajanje depozita, to je viša nominalna kamatna stopa. To je također slučaj s dostupnim kreditnim opcijama u smislu zajmova od financijskih institucija. Kada se to dogodi, rezultirat će većim iznosima depozita na štednim računima. Ulaganja, štedni računi i drugi vrijednosni papiri imat će različite stope zbog rizika stavke na tržištu, s nižim stopama za vrijednosne papire veće kvalitete.
Ekonomisti proučavaju različite indekse prilikom pregleda nominalne kamatne stope i inflacije tijekom vremena. Informacije su također javne, pa potrošači mogu imati predodžbu o snazi gospodarstva. Povećana inflacija i niža kupovna moć obično usporavaju ulaganja u štedne račune i vrijednosne papire. To je često važan čimbenik u ovim ekonomskim studijama.