Veza između pothranjenosti i siromaštva opisuje dokazanu vezu, posebno na najnižim razinama dohotka. Zemlje s najnižim ekonomskim pokazateljima bilježe najveću stopu pothranjenosti, posebice djece. Djeca obično predstavljaju ekonomsku budućnost zemlje, što potiče napore za rješavanje problema pothranjenosti kao načina promicanja gospodarskog rasta i smanjenja stope siromaštva.
Studije pokazuju izravne i neizravne posljedice pothranjenosti i siromaštva. Izravni rezultat boljeg zdravlja omogućuje ljudima da obavljaju fizički rad i zarađuju više. Ti bi radnici mogli postati produktivniji kada se zadovolje njihove prehrambene potrebe, što dovodi do viših plaća i mogućnosti priuštiti si zdravstvenu skrb.
Pothranjenost u djetinjstvu uzrokuje cjeloživotne posljedice jer utječe na djetetovu inteligenciju i sposobnost učenja. Oni koji pate od pothranjenosti i siromaštva obično rano napuštaju školu, smanjujući njihovu sposobnost da kao odrasli dobiju dobro plaćene poslove. Zdravstveni problemi povezani s ovim stanjima također se odnose na izostanak s posla ili škole, što bi moglo dodatno zakomplicirati ciklus.
Istraživanja pokazuju da samo smanjenje siromaštva ne vodi uvijek do zdravog stanovništva, ali da rješavanje problema pothranjenosti utječe na razinu siromaštva. U nekim zemljama u razvoju pothranjenost predstavlja značajan problem koji koči ekonomski razvoj. To čini više od polovice smrti djece u nekim regijama, smanjujući broj budućih zdravih pojedinaca kako bi se pomoglo gospodarskom rastu.
Pothranjenost i siromaštvo se prenose s koljena na koljeno u nekim nerazvijenim i nerazvijenim zemljama. Majke koje nemaju pristup odgovarajućim hranjivim tvarima proizvode pothranjeno potomstvo. Ova se djeca suočavaju s većim izazovima u svojoj sposobnosti učenja i napredovanja, te postaju osjetljivija na bolesti i bolesti. Njihova ugrožena sposobnost tjelesnog i mentalnog učinka obično nastavlja ciklus siromaštva.
Znanstvenici su otkrili da mjerenje razine pothranjenosti čini pravedniju vezu sa siromaštvom nego samo proučavanje siromaštva. Stupanj pothranjenosti odnosi se na sve zemlje, etničke skupine i kulture i može se znanstveno mjeriti. Ovi istraživači su naučili da korištenje siromaštva kao pokazatelja pothranjenosti sadrži previše varijabli, što rezultate čini nepouzdanim.
Neke zemlje rješavaju nedostatak hranjivih tvari u prehrani putem dodataka prehrani i obogaćene hrane. Pružanje folne kiseline trudnicama smanjuje rizik od urođenih mana kod njihovog potomstva. Željezo rješava niže razine energije uzrokovane anemijom, što može rezultirati nižom produktivnošću. Ova strategija se smatra isplativim načinom rješavanja problema pothranjenosti i siromaštva u tim regijama.