Radno pamćenje je također poznato kao kratkoročno pamćenje. Učenje se odnosi na stjecanje dubljeg razumijevanja koncepata ili ideja, poboljšanu sposobnost izvršavanja određenih zadataka ili promjenu ponašanja. Radno pamćenje i učenje su povezani jer informacije koje držimo u radnoj memoriji izravno utječu na ono što i kako učimo. Učimo samo ono što je u jednom trenutku bilo u našem radnom pamćenju, pa su radno pamćenje i učenje neraskidivo povezani.
Kratkoročno pamćenje, ili radno pamćenje, odnosi se na sve što osoba drži u umu u određenom trenutku. Povezan je s podražajima koji ih okružuju, kao i sa svime na čemu rade, o čemu čitaju, razmišljaju ili se na to koncentriraju. Radno pamćenje uključuje sve čega je osoba svjesna i na čemu radi u određenom trenutku. Iz radne memorije informacije se ili gube ili se prenose u dugotrajnu memoriju. Velik dio informacija koje prolaze čovjekovim umom se gubi, bilo zato što se radi o nebitnim vanjskim podražajima, ne koristi se puno ili nije temeljito obrađeno.
Učenje se odnosi na informacije koje osoba obrađuje i zadržava. Također se odnosi na stjecanje ili poboljšanje sposobnosti za dovršavanje zadataka ili za dublje razumijevanje koncepta nego prije. Na primjer, osoba koja je poboljšala svoju sposobnost igranja bejzbola ili koja sada razumije kvantnu fiziku ili filozofiju dublje nego prije može se opisati kao da je naučila. Učenje se također može odnositi na promjenu ponašanja. Osoba koja je pušila cigarete, na primjer, mogla je primijetiti da svaki put kad popuši, vjerojatno će jako puno kašljati, što ga je navelo da promijeni svoje ponašanje tako što više ne puši.
Veza između radne memorije i učenja je da informacija mora proći kroz radnu memoriju osobe da bi se naučila. Sve informacije koje prolaze kroz radnu memoriju osobe se ne uče. Ako učenik nauči napamet odgovore za test iz matematike ili kviz vokabulara, samo da bi ih položio, a zatim odmah zaboravio informacije, nije naučio. Ako, s druge strane, osoba proučava abnormalnu psihologiju i poremećaje osobnosti, a zatim koristi te informacije za učinkovitiju interakciju s nekim s takvim poremećajem osobnosti, tada je obradio informacije u svojoj radnoj memoriji i naučio ih. Radno pamćenje i učenje, dakle, ovise jedno o drugom, jer ono što se nauči mora prvo biti aktivno uključeno u radnu memoriju osobe.