Lupanje srca se javlja kada je otkucaj srca brži ili sporiji nego inače, a osjeća se kao da je nepravilan, lupa ili treperi. Veza između tjelovježbe i palpitacija je višestruka, jer vježba može biti i jedan od uzroka lupanje srca i metoda upravljanja palpitacijama. Vježbanje može uzrokovati lupanje srca kod pacijenata sa srčanim bolestima ili onih koji nisu sposobni, jer naporna ili pretjerana aktivnost može opteretiti srce. Postojeće aritmije često nestaju kada se broj otkucaja srca poveća, što je razlog zašto tjelovježba također može biti korisna u liječenju palpitacija.
Vježbanje uzrokuje lupanje srca kroz povećanje broja otkucaja srca. Pacijent može imati zdravo srce i jednostavno biti nesposoban, ili bolesno srce koje radi pod opterećenjem palpitacija i vježbanja. Povećanje brzine otkucaja srca uzrokuje brže pumpanje krvi kroz srce, što rezultira abnormalnom električnom aktivnošću u sinoatrijalnim i atrio-ventrikularnim čvorovima srca. Abnormalni električni signali uzrokuju kontrakcije atrija zvane tahikardija, što se odnosi na ubrzani rad srca, i brahikardija, što se odnosi na usporeni broj otkucaja srca.
Mnogi pacijenti osjećaju lupanje srca nakon vježbanja, umjesto tijekom vježbe. To dodaje još jednu dimenziju povezanosti između vježbanja i palpitacija, jer aktivnost uzrokuje porast otkucaja srca, što eliminira nepravilnost bilo koje postojeće aritmije. Nakon što je vježba gotova, pacijentovom adrenalinu treba vremena da se vrati na normalnu razinu, ali se broj otkucaja srca vraća brže. Ova neravnoteža može uzrokovati palpitacije, koje su obično gore nego u uvjetima mirovanja.
Primarna metoda upravljanja palpitacijama kod inače zdravih pacijenata, vježba sprječava aritmiju zbog svoje sposobnosti da poveća broj otkucaja srca. Kako srce počinje brže kucati, krv koja pumpa kroz ventrikule dovodi do ujednačenosti otkucaja, čime se prevladava nepravilnost. Može se koristiti samo kao metoda liječenja palpitacija u bolesnika bez naznaka srčanih bolesti, međutim, jer kombinacija vježbanja i lupanje srca može dovesti do zatajenja srca. Pacijentima se također često savjetuje da prate broj otkucaja srca tijekom vježbanja kako bi izbjegli rizik od palpitacija.
Metode liječenja palpitacija uglavnom se oslanjaju na točnu identifikaciju uzroka. Bolesnicima koji redovito pate od lupanje srca nakon vježbanja mogu se propisati lijekovi kao što su beta-blokatori, koji smanjuju učinke adrenalina na srce snižavanjem razine adrenalina u krvi. Smanjenje stresa i poboljšano upravljanje zdravljem također pomažu u smanjenju rizika povezanih s vježbanjem i palpitacijama.