Učinci stresa na tijelo su brojni i faktori su rizika za niz zdravstvenih stanja. Međutim, mala količina stresa, osobito u opasnoj situaciji, može imati određene korisne posljedice. Često se čita o ljudima koji su u stanju učiniti izvanredne stvari pod stresom, poput podizanja automobila kako bi oslobodili zarobljenu djecu. S druge strane, stalni ili kronični stres često je povezan s zdravstvenim rizicima umjesto koristima.
Kada netko doživi stres, postoje trenutni učinci na tijelo. Mozak počinje proizvoditi više razine hormona poput adrenalina, kortizola i kortizona. Također zaustavlja proizvodnju kemikalija poput dopamina i hormona rasta. Ovi potonji hormoni, posebno dopamin, neophodni su za ravnotežu raspoloženja.
Ostali učinci stresa na tijelo uključuju povećan broj otkucaja srca, ubrzano disanje i preusmjeravanje protoka krvi u mišiće i mozak. Normalni probavni obrasci imaju tendenciju usporavanja jer je manji protok krvi usmjeren na probavni trakt. Oslobađaju se i kemikalije koje pomažu u stvaranju trombocita, a može se primijetiti da su znojenje i napeti mišići uzrokovani stresom.
Stres se ne javlja samo u lošim ili opasnim situacijama, već se javlja i u sretnim ili uzbudljivim situacijama. Na primjer, vožnja brzim rollercoasterom brzo dovodi tijelo u stanje stresa, čak i ako uživate u vožnji. Upozorenja o uzbudljivim vožnjama o tome da ne vozite rollercoaster ako imate srčane probleme postoje s dobrim razlogom. Možda nije dobra ideja stresati srce s naglo povišenim otkucajima srca i većim rizikom od razvoja krvnih ugrušaka. To može dovesti do iznenadnih fatalnih aritmija, srčanog ili moždanog udara.
Postoje i kumulativni učinci stresa na tijelo. Što duže i češće doživljavate stres, veća je vjerojatnost da će početi imati zdravstvenih problema. Neki dugoročni učinci stresa uključuju: poremećaj spavanja, glavobolje, bolove u trbuhu, debljanje ili gubitak težine i nakupljanje masnoće oko trbuha. Neke su se studije usredotočile na to kako hormon kortizol stimulira skladištenje masti oko trbuha. Još ozbiljnije su činjenice da kronični stres može dovesti do lošeg zdravlja srca, visokog krvnog tlaka i povećanog rizika od srčanog i moždanog udara.
Učinci stresa na tijelo također mogu dovesti ljude do strategija suočavanja koje pogoršavaju njihov stres i njihovo zdravlje. Na primjer, neki ljudi puše, prejedaju se ili zloupotrebljavaju alkohol ili droge kao reakcija na stres. Čini se da ove strategije privremeno ublažavaju stres, ali onda doprinose ukupnom lošem zdravlju i čimbenicima rizika za bolesti. Takve metode suočavanja sa stresom mogu prerasti u mnogo veće čimbenike rizika za bolesti srca, visoki krvni tlak i moždani udar.
Ljudi koji se suočavaju s visokim stupnjem stresa mogu također razviti određena stanja koja se temelje na stresu. Kronični stres može dovesti do trajne nesanice, napadaja panike i anksioznog poremećaja. Ovi dugoročni učinci stresa mogu promijeniti sposobnost osobe da funkcionira na odgovarajući način, da učinkovito radi ili da u potpunosti sudjeluje u svom životu. Nadalje, u nastojanju da se izbore sa stresom, mnogi se okreću lijekovima.
Dok lijekovi mogu biti od pomoći u suočavanju s učincima stresa, pokazalo se da određeni lijekovi skraćuju životni vijek. Lijekovi za poremećaje raspoloženja poput bipolarnog povezuju se sa skraćenim životnim vijekom, djelomično zbog negativnih učinaka stresa na tijelo, te zbog povećanja tjelesne težine tijekom uzimanja ovih lijekova. Međutim, pokazalo se da kognitivna bihevioralna terapija zajedno s lijekovima pomaže ljudima da se učinkovitije nose sa stresom. Zapravo, ljudi koji pate od kroničnog stresa mogu naučiti strategije u terapiji za odbacivanje stresa i smanjenje njegovih ukupnih učinaka.