Ponašanje čimpanza uvelike varira ovisno o tome koja se od dvije vrste čimpanza razmatra – obična čimpanza (Pan troglodytes), koja živi sjeverno od rijeke Kongo, i bonobo (Pan paniscus), koja živi južno. Iako se ove čimpanze anatomski gotovo ne razlikuju – oko 75-155 lbs (35-70 kg), stoje na 0.9-1.2 m (3-4 stope) visine, s prosječnim životnim vijekom od 30-40 – njihovo ponašanje ne bi moglo biti drugačijim.
Obična čimpanza je češća i zlobnija od njih dvoje. Loveći u postrojbama, obične čimpanze žive u plemenima koje vodi alfa mužjak i karakteriziraju ih složeni društveni odnosi, slični situaciji s ljudima. Među tim društvima čimpanza, kao iu mnogim drugim, silovanje i ubojstvo su uobičajena pojava. Obične čimpanze su znatno agresivnije od Bonoba, a poznato je da povremeno napadaju i ubijaju ljude. To nije jako teško ako je čovjek nenaoružan, jer čimpanze imaju preko 5 puta veću snagu gornjeg dijela tijela od tipičnog ljudskog mužjaka. Ove čimpanze su svejedi i imaju znatnu količinu mesa u svojoj prehrani.
Za razliku od običnih čimpanza, bonobo vrsta čimpanze uglavnom je vegetarijanska, nenasilna, matrijarhalna i poznata je po svojoj seksualnoj prijemčivosti. Razlog za ovu bitnu razliku u ponašanju nije u potpunosti poznat. Čimpanza Bonobo ima proporcionalno duže udove od obične čimpanze, prilagođene za više vremena na drveću, gdje jedu voće. Bonobi su nešto svjetlije građe od običnih čimpanza. To je zato što niti love niti se bore tako često kao obične čimpanze.
Čimpanze obje vrste su vrlo inteligentne, jedne od najpametnijih životinja pored ljudi. Poput drugih velikih majmuna (gorile i orangutani), čimpanze su korisnici alata, sposobni konstruirati vlastita rudimentarna oruđa i koristiti ih na kulturološki specifične načine. Prije otkrića korištenja alata kod čimpanza, smatralo se da su samo ljudi sposobni koristiti alate. Poput ljudi, čimpanze su svjesne statusa i sposobne su za manipulaciju i obmanu. Poduzimaju radnje i za korisnost i za društveni prikaz. Testovi spoznaje čimpanza su otkrili da mogu koristiti simbole i razumjeti neke aspekte jezika uključujući relacijsku sintaksu i koncepte numeričkih nizova.
Čimpanze su sposobne za empatiju i mogu proizvesti vokalizaciju nalik smijehu, što je bacilo na loš glas Aristotelov citat da se “samo ljudska životinja smije”. Čimpanze su jedna od rijetkih vrsta koje mogu proći test ogledala, odnosno prepoznati točku na čelu kada se pogleda u ogledalo. Ovo se smatra važnim pokazateljem samosvijesti.