Anatomija penisa odnosi se na oblik i funkciju muškog spolnog organa. Penis također služi za odvođenje urina iz tijela. Unutarnji dijelovi penisa sastoje se od uretre i spongioznog tijela. Vanjski dijelovi uključuju kožicu i glavić. Razumijevanje anatomije penisa pomaže razumjeti kako elementi ovog organa rade zajedno.
Glans ili glava penisa je okrugli vrh osovine, prekriven tkivom koje se naziva sluznicom. Glans sadrži živčane završetke koji ga čine osjetljivim na dodir, pa se smatra analognim ženskom klitorisu u smislu seksualnog osjeta. Otvor uretre u sredini glavića omogućuje ispuštanje sjemena, kao i mokraće iz tijela.
Osovina penisa je dio između tijela i glave, ili glavića, penisa. To je najduži dio organa. Odjel sadrži uretralnu cijev, kao i corpus spongiosum. Kada je penis u erekciji, osovina postaje mnogo veća i duža. Krvne žile zvane dorzalne vene mogu stršiti iz osovine penisa u erekciji.
Corpus cavernosum je proširivo spužvasto tkivo koje se proteže duž dužine penisa u stupovima. Kada je penis mlohav, to tkivo ostaje malo, ali kada se muškarac uzbudi, postaje veće. To je zato što krv ispunjava tkivo kako bi penis bio uspravan. Ti prostori ispunjeni krvlju nazivaju se endotelom. Kada se stimuliraju živci u glaviću i osovini, više krvi teče kroz krvne žile u ta tkiva.
Drugi funkcionalni dio anatomije penisa naziva se corpus spongiosum. Ovo spužvasto tkivo unutar osovine također pomaže u stvaranju penisa u erekciji. Za razliku od kavernoznog tijela, ovaj dio anatomije penisa također radi na održavanju uretre otvorenom tijekom erekcije.
Uretralna cijev u penisu ide od otvora glavića do mjehura. Dugačak je otprilike 9 inča (21 cm). Dijelovi uretre razlikuju se ovisno o njihovu mjestu. Spužvasta mokraćna cijev nalazi se u osovini, a membranozna mokraćna cijev nalazi se u blizini sfinktera uretre.