Puna dob za odlazak u mirovinu često ima najviše veze s vremenom kada bi država ili država umirovljeniku dala ukupan iznos zarađenih naknada. To može biti drugačije konstruirano u raznim zemljama. U Ujedinjenom Kraljevstvu, do sredine 2000-ih, standardna puna dob za umirovljenje za primanje mirovine bila je 60 godina za žene i 64 godine za muškarce, no u tome je došlo do mnogo promjena i predviđa se da će sredinom stoljeća ta dob može biti 68 za oba spola ili više.
U SAD-u, kada je program socijalnog osiguranja prvi put započeo 1930-ih, ljudi su dostizali punu dob za umirovljenje sa 65 godina i mogli su tražiti punu naknadu na koju su imali pravo. Iako nisu svi primali beneficije, ljudi koji su bili građani, koji su radili puno radno vrijeme ili su imali supružnika koji je radio puno radno vrijeme, zaradili su mirovinu koju su mogli početi prikupljati.
Naravno, ponekad su ljudi morali otići u prijevremenu mirovinu, a mogli su to učiniti u dobi od 62 godine, primajući manje od pune mirovine ili postotak od nje. To je obično bilo određeno brojem mjeseci od njihove stvarne dobi do pune dobi za umirovljenje. Ranijim odlaskom u mirovinu smanjeno je i ono što bi supružnici mogli dobiti.
Od 1940-ih, puna dob za umirovljenje stalno se penjala prema gore. Oni rođeni 1950-ih, na primjer, imali bi pravo neposredno prije svog 67. rođendana. Ljudi rođeni 1960-ih ne mogu dobiti punu mirovinu do svoje 67. godine, a očekuje se da će taj broj rasti. Sasvim je moguće da će oni rođeni u kasnijim desetljećima možda morati imati 68, 69 ili 70 godina prije nego što dostignu punu dob za umirovljenje.
Dijelom se razlog povećanja objašnjava činjenicom da mnogi ljudi žive dulje i zdraviji su nego što su nekada bili u tim godinama. Drugi čimbenik koji pridonosi promjeni jest obeshrabriti zdravije radnike da se oslanjaju na sustav prije nego što to stvarno zatrebaju, što državi može uštedjeti mnogo novca. S druge strane, tvrdi se da su ljudi ponekad prisiljeni otići u prijevremenu mirovinu jer su izgubili posao i ne mogu pronaći zamjenu (ponekad kao rezultat sustavne dobne diskriminacije) ili zbog činjenice da imaju sve veću dob- povezani uvjeti koji mogu otežati rad. Ako ti ljudi imaju nedovoljnu štednju, možda će morati u prijevremenu mirovinu, a to bi moglo imati dramatičan utjecaj na kvalitetu života kroz nekoliko godina jer se isplate smanjuju.