Funkcija metonimije u književnosti je zamijeniti imenicu govornom figurom. To znači zamijeniti riječ drugom. Riječ koja zamjenjuje obično je poznata unutar kulture, ali govornicima drugog jezika možda neće biti odmah očita. Metonimija se koristi u retorici, literaturi i izvješćivanju vijesti. Primjer metonimije je upotreba riječi ‘Westminster’ za britansku vladu.
Metonimija je usko povezana s drugim fenomenima. To uključuje polisemiju, keninge i sinekdohu. Polisemija se javlja kada riječ ili izraz može imati više od jednog značenja. Sinekdoha se javlja kada se riječ koja označava dio nečega koristi za označavanje cjeline. Primjer sinekdohe je upotreba kobilice za cijeli čamac ili kotača za automobil.
Keningi su stari anglo-nordijski književni način koji se često nalazi u staroj poeziji. Kening ima sličnu funkciju kao metonimija u književnosti. Umjesto zamjene riječ po riječ, kenning zamjenjuje imenicu s dvije riječi. Poput metonimije, kening je opticaj, koji koristi riječi kao oruđe. Primjeri kenninga uključuju korištenje “puta kitova” u značenju “more” i “konja za valove” što znači “brod”.
I beletristika i nefikcija koriste metonimiju u književnosti. Non-fiction uključuje retoriku, članke i pisma. Oni su uobičajena pojava u financijama gdje se ‘Wall Street’ koristi za opisivanje američkog financijskog centra. ‘Fleet Street’ se koristi za britansko novinarsko središte iako se većina novinskih tvrtki preselila negdje drugdje. Vrlo se često koristi za političko izvješćivanje gdje ‘Bijela kuća’ znači predsjednika, a ‘Kapitol’ znači i Zastupnički dom i senat.
Dokumentarna literatura također koristi metonimiju u literaturi kako bi predstavila nacionalne vlade i povezala određene industrije s određenim lokacijama. Umjesto pozivanja na australsku vladu, novine bi se mogle pozvati na ‘Canberru’, a razna povjerenstva i parlamenti Europske unije jednostavno se zovu ‘Bruxelles’. Slično, američka automobilska industrija poznata je kao ‘Detroit’, a njena inovativna računalna industrija kao ‘Silicijska dolina’.
Metonimija se može pronaći u cijeloj fikciji u poeziji, dramama i romanima. William Shakespeare koristio je metonimiju u mnogim dramama, kao što je kada je u “Macbethu” lik ‘razmahao čelik’. Čelik se očito koristi kao mač. U “Beowulfu” lik je koristio ‘željezo’ za mač. Ostale metonimije za mač uključuju oštricu i oštricu.
Stručnjak za ljubičastu prozu Edward Bulwer-Lytton stvorio je poznatu metonimiju u književnosti s stihom ‘pero je moćnije od mača’. Ovo je dvostruka metonimija pri čemu pero znači riječi i mač znači nasilje. U Shakespeareovom “Juliju Cezaru” istoimeni lik traži od svojih ‘prijatelja, Rimljana, zemljaka’ da mi ‘posude vaše uši’. Uši znače pažnju. Sam roman Mary Shelley “Frankensteinovo čudovište” postao je metonimija gdje se izraz “Frankenstein” koristi za označavanje čudovišta koje je stvorio čovjek.