Primarna funkcija moždanog debla je osiguravanje osnovnih vitalnih životnih funkcija kao što su otkucaji srca, krvni tlak i disanje. Također igra ulogu u uzbuđenju i svijesti. Svaka informacija koja ulazi ili izlazi iz mozga mora proći kroz ovu strukturu. Moždano deblo se sastoji od srednjeg mozga, mosta i duguljaste moždine, od kojih svaki igra različitu ulogu u održavanju ljudskog života.
Srednji mozak se bavi vidom, sluhom, pokretima očiju i pokretima tijela. Sadrži veliki snop aksona ili dugih živčanih stanica u obliku niti koje su odgovorne za provođenje impulsa u tijelu stanice. Ovi aksoni su vitalni za dobrovoljnu motoričku funkciju ili namjerne pokrete, kao što su hodanje, podizanje predmeta ili bacanje lopte. Sadrži i živce koji kontroliraju oči. Degeneracija neurona u ovom dijelu mozga povezana je s Parkinsonovom bolešću.
Pons pomaže u regulaciji motoričke kontrole i senzorne analize, jer sve informacije koje ulaze kroz osjetila prolaze kroz most na putu do dijelova mozga uključenih u daljnju obradu. Još jedna pons funkcija moždanog debla je pomoći u određivanju razine sna ili svijesti osobe. Dio strukture vezan je za mali mozak, koji je uključen u kontrolu pokreta i držanja. Oštećenje ponsa često rezultira nedostatkom koordinacije i poteškoćama u obrađivanju novih senzornih podataka.
Medulla oblongata se nalazi između mosta i leđne moždine. Održava sve vitalne tjelesne funkcije, uključujući disanje, probavu i krvni tlak te pokreće nekoliko različitih refleksa, uključujući one koji uzrokuju povraćanje, kašalj i kihanje. Oblongata također djeluje kao glasnik, prenoseći poruke od mozga do leđne moždine.
Položaj struktura čini ga osjetljivim na ozljede koje utječu na funkciju moždanog debla, jer je okruženo tjelesnim izbočinama. Teške traume, poput one od prometne nesreće ili pada, mogu uzrokovati prekid u funkciji moždanog debla. Ovisno o tome koji je dio zahvaćen, to može dovesti do komplikacija u rasponu od kratkotrajnog gubitka pamćenja do paralize ili smrti.
Funkciju moždanog debla također može prekinuti moždani udar koji zahvaća tu regiju. Ovisno o zahvaćenom području, pacijenti mogu biti paralizirani i nesposobni govoriti, ali i dalje mogu komunicirati treptanjem. Ovo stanje se naziva sindrom “zaključanosti”. Ako moždani udar zahvati područje odgovorno za nevoljne tjelesne funkcije, kao što je disanje, smrt može nastupiti brzo bez odgovarajuće medicinske intervencije.