Život bi žrtvi najvjerojatnije bio mnogo lakši da postoji jedna jednostavna i pouzdana metoda za obračun s nasilnicima. Nažalost, pitanje zlostavljanja može biti daleko kompliciranije, a taktika koja bi dobro funkcionirala u jednom nizu okolnosti možda neće dobro funkcionirati pod drugim. Kada ima posla s nasilnicima, žrtva često mora isprobati mnogo stvari kako bi se riješila nasilnika ili barem izjednačila teren. Neke metode postupanja s nasilnicima mogu dati brze rezultate, dok će drugima možda trebati vrijeme da ostvare puni učinak. Međutim, postoji nekoliko ideja koje bi imale mali ili nikakav učinak na nasilnika, ali bi definitivno mogle utjecati na zdravlje i dobrobit žrtve. Kada imate posla s nasilnicima u školskom dvorištu, kod kuće ili na radnom mjestu, isplati se biti oprezan.
Jedan od načina postupanja s nasilnicima je izravno se suočiti s njima, u suštini nazivajući njihov blef. Za mnoge nasilnike, čin zastrašivanja žrtve prijetnjama nasiljem mnogo je zadovoljniji nego korištenje stvarnog nasilja. Posljednja stvar koju nasilnik stvarno želi je da se upusti u pravu borbu sa žrtvom, budući da nasilnik nema stvarnu ideju o žrtvinim mogućnostima i motivaciji. Kada žrtva odluči ostati pri svome i pozvati nasilnika da izvrši svoje prijetnje, nasilnik često shvati da je izgubio moć zastrašivanja. Sve što je preostalo je suočiti se s bijesnom žrtvom koja u fizičkom sukobu nema puno toga za izgubiti. Postoji vrlo velika šansa da će nasilnik odustati ili pronaći drugu žrtvu ako se izravno suoči.
Neki nasilnici su zapravo i sami žrtve zlostavljanja i jednostavno glume ili preslikavaju zlostavljanje kojem su svjedočili negdje drugdje. Ako bi žrtva mogla uspostaviti empatičan odnos sa zlostavljanim nasilnikom, tada bi se situacija koja je u tijeku mogla smiriti bez pribjegavanja nasilju. Neki nasilnici ne shvaćaju u potpunosti zašto je pogrešno fizički napadati drugog učenika ili suradnika, budući da su odrasli u domovima u kojima je obiteljsko zlostavljanje bilo uobičajeno. Prepoznajući nasilnikove nasilne sklonosti kao rezultat pokvarenog doma ili fizičkog zlostavljanja, meta nasilnika može biti u stanju pregovarati o primirju pokazujući istinsku empatiju.
Incidente zlostavljanja na radnom mjestu žrtve bi trebale pažljivo dokumentirati i prijaviti ih. Nadređeni ili menadžer koji stalno maltretira svoje osoblje ili zastrašuje podređene fizičkim i/ili verbalnim zlostavljanjem mogao bi u konačnici tvrtku koštati milijune dolara u pravnim tužbama, pa bi žrtva zlostavljanja na radnom mjestu svojim poslodavcima činila veliku uslugu prijavljivanje nasilnika na radnom mjestu. Dokumentiranje bilo kojeg ili svih incidenata zlostavljanja u privatnom časopisu može pokazati obrazac uvredljivog ponašanja ako stvar dosegne razinu sudske rasprave. Nasilnik na radnom mjestu često računa na to da zaposlenici previše cijene svoje zaposlenje da bi riskirali podnošenje službene pritužbe, pa broj može imati i snagu kada se nosi s nasilnicima na radnom mjestu.