Infarkt miokarda je službeni medicinski izraz za srčani udar. Izraz se posebno odnosi na infarkt miokarda, što jednostavno znači oštećenje unutarnje mišićne stijenke srca. Ovo je značajno jer je miokard odgovoran za pumpanje iz srca. Ako se ta funkcija oslabi, pojavit će se ishemija, stanje koje karakterizira nedostatak dovoljne opskrbe srca krvlju i kisikom. Iako postoje brojni čimbenici rizika koji mogu doprinijeti bolesnom srcu, najčešća patofiziologija infarkta miokarda je ateroskleroza.
Aterioskleroza je kronična upalna bolest koja ugrožava arterijske stijenke, čija je glavna funkcija transport kisika iz srca u ostatak tijela putem krvožilnog sustava. Zdrave arterije posjeduju jake i elastične stijenke u kojima specijalizirane bijele krvne stanice zvane makrofagi uklanjaju višak masnoća i kolesterola. Međutim, ako se prekomjerna količina makrofaga i lipoproteina niske gustoće nakupi unutar arterijskih stijenki, nastaje plak procesom poznatim kao krzno ili stvrdnjavanje arterija.
Mehanizam iza ateroskleroze koja se smatra najčešćom patofiziologijom infarkta miokarda zapravo je dvostruk. Stanje je ili posljedica potpune okluzije, ili blokade, jedne ili više arterija koje vode do srca, ili uzrokovano pucanjem komadića arterijskog plaka i migriranjem dalje od mjesta nakupljanja i uzrokujući stvaranje mrlja na drugom mjestu. Krajnji i trajni rezultat je isti u oba slučaja: stanice tkiva miokarda umiru, ostavljajući kolagene ožiljke.
Iako je ateroskleroza najčešća patofiziologija infarkta miokarda, njezin razvoj ne uzrokuje uvijek iznenadni srčani udar. Zapravo, razne druge komplikacije mogu nastati prije nego što dođe do srčanog udara, ako se uopće dogodi. Sekundarna stanja povezana s disfunkcijom miokarda uključuju plućnu kongestiju i edem, dispneju, tahikardiju i aritmije.
Vjerojatnost pojave bilo kojeg od gore navedenih stanja ovisi o mjestu na kojem se odvija patofiziologija infarkta miokarda, kao i o veličini i prirodi zahvaćenih okluzija. Na primjer, ako su zahvaćene arterije lijeve strane srca, pacijent je u opasnosti od plućne kongestije i edema. Ova vrsta oštećenja miokarda također je povezana s prekomjernim znojenjem, mučninom, lupanjem srca i dispnejom, odnosno kratkim dahom.
Primarni simptom infarkta miokarda je bol u prsima, koja se najčešće opisuje kao osjećaj jakog pritiska ili stezanja u prsima. Osim toga, bol često zrači iz prsa u druge regije, kao što je lijeva ruka. Međutim, bol se također može proširiti na vrat, liniju čeljusti, desnu ruku ili gornji dio leđa. Doživljaj bilo kojeg od ovih simptoma zahtijeva hitnu liječničku pomoć, osobito ako postoji povijest visokog krvnog tlaka, povišenog kolesterola, pušenja ili dijabetesa.