Koja je najčešća patofiziologija KOPB-a?

Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) je krovni pojam koji se koristi za opisivanje emfizema i kroničnog bronhitisa. Uz astmu i cističnu fibrozu, KOPB je dio veće klase plućnih bolesti koje karakterizira opstrukcija protoka zraka kroz dišni sustav. Dok patofiziologija KOPB-a još uvijek nije u potpunosti shvaćena, čini se da su simptomi i napredovanje KOPB-a usko povezani s upalom plućnog tkiva. Dugotrajna izloženost dimu cigarete ili drugim nadražujućim tvarima pokreću upalni odgovor pluća, što rezultira strukturnim i staničnim promjenama u tkivima dišnog sustava. Patofiziologija KOPB-a obično se manifestira ili emfizemom, kroničnim bronhitisom ili je u mnogih bolesnika kombinacija to dvoje.

Pušenje se obično navodi kao najčešći čimbenik rizika za KOPB. Ostali čimbenici rizika uključuju izloženost na radnom mjestu udahnutim iritantima kao što su ugljena prašina ili kadmij. Žene, koje imaju proporcionalno manja pluća i dišne ​​puteve od muškaraca, imaju veću vjerojatnost da će razviti simptome KOPB-a. Postoji i genetska varijanta bolesti povezana s urođenom odsutnošću važnog plućnog enzima; međutim, ovaj oblik KOPB-a ima jasno definiranu patofiziologiju koja se razlikuje od patofiziologije KOPB-a povezane s iritantima.

Zajednički čimbenik koji uzrokuje grupiranje emfizema i kroničnog bronhitisa pod jednom dijagnozom KOPB-a je ograničenje protoka zraka. Budući da mnogi pacijenti pokazuju simptome obje bolesti, a njih dvoje dijele zajedničku etiologiju i patofiziologiju, ima smisla nazvati ih kao jedinstvenu cjelinu. Ograničenje protoka zraka može nastati kao posljedica gubitka elastičnosti plućnog tkiva zbog emfizema, kronične kongestije sluzi povezane s kroničnim bronhitisom ili trajnog suženja dišnih putova zbog upale. Kao rezultat toga, pacijentima s KOPB-om se često propisuju medicinski inhalatori dizajnirani da otvore dišne ​​putove i olakšaju disanje.

Zdrava pluća sadrže milijune sićušnih zračnih vrećica poznatih kao alveole, kroz koje se kisik izmjenjuje za ugljični dioksid putem složene mreže krvnih žila. Emfizem uzrokuje pucanje ovih osjetljivih vrećica i uništavanje krvnih žila, ostavljajući postojeće zračne vrećice teško oštećenima. Kada se to dogodi, pluća funkcioniraju manje učinkovito. Postaje sve teže dobiti dovoljno kisika ili izbaciti ugljični dioksid, a pacijent može imati simptome povezane s nedostatkom kisika.

Dok emfizem zahvaća prvenstveno male zračne vrećice i krvne žile pluća, kronični bronhitis cilja veće dišne ​​putove. Kada su respiratorna tkiva oštećena, upalni odgovor tijela uzrokuje natečenost i sužavanje dišnih putova, a višak sluzi se izlučuje u nastojanju da se pluća zaštite od udahnutih nadražujućih tvari. Nažalost, upala dišnih putova i povećana sluz dovode do začepljenja i poteškoća s disanjem. Kombinirana patofiziologija KOPB-a emfizema i kroničnog bronhitisa dovodi do kratkoće daha, slabosti, vrtoglavice, umora i trajnog, produktivnog kašlja.

U ranim fazama KOPB-a, ovi simptomi možda neće biti osobito uočljivi ili uznemirujući, te se lako mogu zanemariti ili pretpostaviti da su samo još jedan dio starenja. Kako bolest napreduje, KOPB je karakterizirana čestim egzacerbacijama u kojima se simptomi naglo pogoršavaju nakon razdoblja bolesti. Ove egzacerbacije će često dovesti do toga da se pacijent hospitalizira i liječi steroidima i dodatnim kisikom. S vremenom, patofiziologija KOPB-a može uključiti i bodljasti prsni koš uzrokovan hiperinflacijom pluća, plavilo u ustima i prstima zbog kroničnog nedostatka kisika, te uporno piskanje uzrokovano sužavanjem i začepljenjem dišnih putova.
Ako se dopusti da napreduje, patofiziologija KOPB-a će na kraju zahtijevati stalnu nadoknadu kisika i specijaliziranu njegu. Komplikacije završne faze KOPB-a uključuju zatajenje srca, kolaps pluća i iznenadno zatajenje disanja. KOPB je nepovratna bolest koja rezultira skraćenim ukupnim životnim vijekom i drastično smanjenom kvalitetom života. Najvažniji korak u planu liječenja je prestanak pušenja. Pokazalo se da prestanak pušenja značajno usporava napredovanje bolesti, a ako se otkrije rano, funkcija pluća može se zadržati i kvaliteta života očuvana iu kasnijim godinama.