Tisuće mikroorganizama dnevno uđe u nos, uključujući bakterije, viruse i gljivice. Infekcija od ovih organizama može uzrokovati patofiziologiju upale pluća. Najčešći uzroci patofiziologije upale pluća su oni uzrokovani bakterijama i virusima. Nakon infekcije obično se javlja upala pluća i obično se razvija upala pluća.
Dišni trakt ima nekoliko načina za zaustavljanje infekcija. Dlačice su prisutne u nosu za filtriranje udahnutog zraka. Kihanje i kašljanje javljaju se kao refleksni mehanizmi za izbacivanje štetnih tvari koje ulaze u nos. Prisutnost prijateljskih bakterija unutar nosa također obično sprječava invaziju i razmnožavanje štetnih organizama. Međutim, kada je zdravlje osobe ugroženo, te normalne obrambene snage tijela obično oslabe i dopuštaju infekciji i upalu pluća da se ukorijene.
Najčešća patofiziologija upale pluća počinje kada zakaže obrambeni mehanizmi tijela. Primjeri uključuju pothranjenost, prisutnost kroničnih bolesti, imunološke nedostatke i korištenje nekih snažnih lijekova. Pušenje, udisanje korozivnih plinova, unos alkohola i genetski poremećaji također mogu dovesti do infekcije.
Ako bakterije ili virusi uđu u nos i ne naiđu na otpor, obično se počnu razmnožavati i na kraju uđu u pluća. U plućima su mnoge stanice sposobne progutati invazivne organizme i ubiti ih. Kada su organizmi brojčano veći od tih stanica, druge stanice imunološkog sustava obično se skupljaju u plućima kako bi pomogle zaustaviti infekciju. Tijekom tog procesa povećavaju se upala i izlučivanje, što obično rezultira groznicom i kašljem s stvaranjem sputuma.
Simptomi upale pluća su različiti. Neki pacijenti pokazuju blage simptome, dok će drugi imati ozbiljne manifestacije koje mogu biti opasne po život. Rani simptomi mogu uključivati groznicu i kašalj, a mogli bi se pogrešno protumačiti kao jednostavan slučaj gripe. Kontinuirana temperatura, znojenje, kašalj, poteškoće s disanjem, zimica, glavobolja, umor, bolovi u mišićima i prsima uobičajeni su simptomi koji se obično vide kako upala pluća napreduje.
Patofiziologija pneumonije obično ovisi o zaraznom organizmu. Bakterijsku upalu pluća mogu uzrokovati Streptococcus pneumoniae, Haemophilus influenzae, Mycoplasma pneumoniae, Staphylococcus aureus, Pseudomonas aeruginosa, Klebsiella pneumoniae, Moraxella catarrhalis i Legionella. Virusnu upalu pluća mogu uzrokovati adenovirusi, respiratorni sincicijski virusi, virusi gripe A i B te virusi parainfluence.
Gljivična pneumonija može nastati zbog infekcije s Histoplasma capsulatum, Coccidioides immitis, Pneumocystis jiroveci ili Cryptococcus neoformans. Infekcije gljivicama su rijetke. Uglavnom se javlja kod pacijenata čiji je imunološki sustav narušen, kao što su oni sa sindromom stečene imunodeficijencije (AIDS).
Neki paraziti također mogu napasti pluća i uzrokovati parazitsku upalu pluća. Ovi paraziti mogu uključivati Ascaris lumbricoides, Toxoplasma gondii i Strongyloides stercoralis. Aspiracijska upala pluća može se dogoditi kada sadržaj želuca uđe u pluća. To se uglavnom događa u bolesnika s moždanim udarom koji imaju abnormalne reflekse gutanja.